Globalno istraživanje sindikata pokazuje potrebu za hitnim popravkom društvenog ugovora

Bruxelles, 11. rujna 2020. – Godišnje globalno istraživanje Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) pokazuje kako su radnici i njihove obitelji jedva preživljavali prije pandemije.

Istraživanje pokazuje kako se radnici u cijelom svijetu bore sa smanjenjem plaća: tri četvrtine (75 posto) ispitanika kazalo je kako su im prihodi stagnirali ili pali.

- Ekonomske posljedice pandemije Covid-19 nataložile su se na već postojeću krizu niskih plaća i nesigurnih poslova. Svaka druga osoba nema nikakav financijski osigurač, ne može štedjeti za crne dane i egzistencija joj ovisi o svakoj plaći. Bez ušteđevine i sigurnosne mreže, milijuni ljudi u pandemiji su se našli u situaciji u kojoj moraju birati između rada i gladovanja, kazala je glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) Sharan Burrow.

Istraživanje koje je za ITUC provela međunarodna tvrtka za istraživanje tržišta i analizu podataka YouGov, obuhvatilo je 16 zemalja koje obuhvaćaju 56 posto globalnog stanovništva.

ITUC-ovo globalno istraživanje provedeno je prije izbijanja pandemije i daje jasan uvid u prekarni svijet ispunjen nesigurnošću i tjeskobom zbog posla i nedostatkom povjerenja u vlasti, ali istodobno i jasan zahtjev većine za promjenama.

Rezultati istraživanja provedenoga u veljači i ožujku u Argentini, Belgiji, Brazilu, Bugarskoj, Čileu, Francuskoj, Indiji, Japanu, Južnoafričkoj Republici, Južnoj Koreji, Kanadi, Njemačkoj, Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu upozorenje su vlastima da moraju surađivati sa sindikatima i civilnim društvom kako bi osigurale da planovi oporavka grade povjerenje i otpornost.

Više od dvije trećine ispitanika zabrinuto je zbog klimatskih promjena (69 posto), porasta nejednakosti (69 posto), zloupotrebe osobnih podataka online (69 posto) i gubitka radnog mjesta (67 posto). K tome, svaka druga osoba (52 posto) ekonomsku situaciju u svojoj zemlji ocjenjuje lošom.

Ljudi se osjećaju nemoćno: 66 posto ispitanika kazalo je kako oni i ljudi poput njih nemaju dovoljno utjecaja na globalnu ekonomiju. Gotovo jednak postotak (63 posto) smatra kako radnici imaju premali utjecaj. S druge strane, većina ispitanika (65 posto) smatra kako najbogatijih jedan posto i interesi kapitala (57 posto) imaju preveliki utjecaj.

Slično mišljenje još je izraženije u stavu gotovo dvije trećine ispitanika (71 posto) koji smatraju kako ekonomski sustav njihove zemlje pogoduje bogatima. Taj stav dijeli većina ljudi u svakoj zemlji u kojoj je provedeno istraživanje i pokazuje koliko je zapravo postojeći društveni ugovor narušen.

Istraživanje pokazuje visok stupanj nesigurnosti zbog prihoda kućanstva i sigurnosti radnog mjesta, kao i zbog osjećaja gubitka kontrole nad poslom i plaćom:

  • Gotovo polovica (42 posto) ispitanika smatra kako će iduća generacija teško naći dostojanstven posao.
  • Više od jedne trećine (39 posto) ispitanika bili su nezaposleni ili su radili sa skraćenim radnim vremenom u protekle dvije godine, ili je netko od njihovih ukućana bio u takvoj situaciji.
  • Tri četvrtine (76 posto) ispitanika smatra kako minimalna plaća nije dovoljna za život.
  • Trećina (33 posto) ispitanika ima manje kontrole nad izborom dostojanstvenog rada.
  • Više od svakog četvrtog (28 posto) ispitanika ima manju kontrolu nad brojem sati rada.

- Očaj koji ljudi osjećaju prelijeva se i na masovni gubitak povjerenja u demokraciju. Svaka treća osoba osjeća ljutnju ili očaj kada ih se upita slušaju li vlasti njihove potrebe i potrebe njihovih obitelji. Za ponovnu izgradnju tog povjerenja bit će potrebna obećanja vlasti koja će rezultirati budućnošću koja je izgrađena na bitno drugačijim prioritetima. Zahtjev za promjenama i poziv na otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta, na klimatsku akciju i pravdu na brojnim poljima nije više samo slogan. Lideri se moraju hrabro obvezati na novi društveni ugovor znajući da za to imaju podršku glasača, dodala je Burrow.

Istraživanje je pokazalo i snažnu podršku ispitanika sljedećim zahtjevima:

  • 70 posto ljudi žele da vlade više rade na podizanju plaća radnika.
  • 73 posto ispitanika tvrdi kako bi vlade trebale činiti više kako bi osigurale da tvrtke uredno plaćaju svoj dio poreza.
  • 74 posto ispitanika tvrdi kako bi vlade trebale otvarati nova radna mjesta ulaganje u skrb za starije, osobe s invaliditetom i djecu predškolske dobi.

Reforma ovih i drugih pitanja pomogla bi vraćanju povjerenja javnosti u vlasti: polovica ispitanika (52 posto) navela je kako bi povjerenje bilo veće kad bi vlade poduzele mjere u cilju unapređenja plaća i uvjeta rada, klimatske akcije, ekonomije skrbi te mira i sigurnosti.

Klimatske promjene i utjecaj novih tehnologija jako su važno pitanje za radnike diljem svijeta.  Gotovo dvije trećine (63 posto) ispitanika smatra kako bi vlade morale činiti više na promicanju pravedne tranzicije ka budućnosti bez ugljena. Radnike u cijelom svijetu također sve više brine pitanje reguliranja velikih, međunarodnih tehnoloških tvrtki i zaštita njihovih zaposlenih, koji su često u ranjivom položaju.

- Snaga i dominacija velikih tehnoloških tvrtki povećana je za vrijeme pandemije Covid-19. Vlade su dobile jasan mandat za djelovanje: dvije trećine ljudi traži od vlasti da djeluju i traže veće poreze za te tvrtke; čak 66 posto ispitanika bi podržalo strože reguliranje poslovanja tih tvrtki. Moć kapitala ne smije zastrašiti i paralizirati ljude i vlasti. Ignoriranje problema dovelo bi do preozbiljnih posljednica za prava i demokraciju, zaključuje Burrow.

ITUC je rezultate istraživanja predstavio u petak, 11. rujna 2020. na webinaru o novom društvenom ugovoru i djelovanju sindikata u Argentini, Austriji i Nigeriji.

Rezultati globalnog ITUC-ova istraživanja predstavljaju mišljenje 56 posto globalnog stanovništva starijeg od 18 godina. YouGov provelo je online istraživanje u razdoblju od 12. veljače do 9. ožujka 2020. U svakoj zemlji intervjuirano je oko 1,000 osoba, a ispitano je ukupno 18,281 ljudi.

ITUC je najveća globalna organizacija radnika, koja broji oko 200 milijuna članova u cijelom svijetu, među kojima i 100 tisuća članova iz redova Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.