SSSH

PočetnaPodručja radaSocijalna politikaMirovinski sustav

Mirovinski sustav

Mirovinski sustav jedan je od ključnih dijelova sustava socijalne sigurnosti, čija je zadaća osigurati ljudski i pristojan život čovjeka u starosti. Unatoč niskoj stopi zaposlenosti i iznimno nepovoljnom omjeru broja zaposlenih i broja umirovljenika, koji predstavljaju ozbiljan problem dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava RH, društvo koje se u globalnim okvirima nalazi na srednjem stupnju razvoja i dohotka, kao što je to slučaj s Hrvatskom, mora biti u stanju osigurati dostojanstven život starijim građanima i radnicima.

Reforme mirovinskog sustava poduzimane od 1999. g. u ime postizanja njegove dugoročne održivosti, bile su usmjerene na slabljenje javnog dijela mirovinskog sustava („prvi stup“), te jačanje njegova „privatnog“ dijela („drugi stup“). Privatizacija dijela javnog mirovinskog sustava posljedično znači dugoročan fiskalni trošak države, odnosno potrebu da se iz proračuna nadoknadi tzv. tranzicijski trošak, nastao preusmjeravanjem 5 posto doprinosa iz javnog mirovinskog sustava u privatne fondove. Dio toga troška prebačen je na umirovljene radnike, smanjenjem njihovih prava i razine mirovina. Radniku nakon 40 godina rada, pod pretpostavkom da je tijekom radnog vijeka primao prosječnu plaću, odlaskom u mirovinu prihodi se smanjuju čak 45 posto. Gotovo dvije trećine zaposlenih prima ispodprosječnu plaću, a odlaskom u mirovinu njihovi se prihodi još drastičnije smanjuju.

SSSH se zalaže za mirovinski sustav temeljen na javnom mirovinskom sustavu, koji mora biti u stanju svim umirovljenicima osigurati socijalnu sigurnost u starosti, odnosno iznos mirovine koja će umirovljenom radniku osigurati skroman, ali ljudski prihvatljiv život. Najniža mirovina za 30 godina radnog staža treba biti utvrđena u visini od najmanje 45 posto prosječne plaće, a zaštitni institut najniže mirovine mora se odnositi i na sadašnje mlade radnike, obveznike uplate u drugi stup.

Protivimo se povećanju izdvajanja za privatnu kapitaliziranu štednju, odnosno drugi stup, te tražimo da za današnje mlade radnike kapitalizirana štednja bude dodatak mirovini iz javnog mirovinskog sustava, kao i u drugim europskim zemljama. Neprihvatljivo je da obvezna kapitalizirana štednja mijenja odnose u javnom mirovinskom sustavu, svođenjem buduće mirovine iz javnog mirovinskog sustava na osnovnu mirovinu (točnije, socijalnu pomoć za starost).

SSSH se godinama zalagao za ukidanje tzv. povlaštenih mirovina (saborski zastupnici i nekoliko kategorija drugih visokih državnih dužnosnika) i njihovo vraćanje pod opći propis, odnosno jednake uvjete kao što vrijede za sve ostale građane, što je Hrvatski sabor početkom 2012. godine napokon i učinio.

Na temelju navedenih načela i ciljeva, zalažemo se za cjelovito uređenje mirovinskog sustava (umjesto niza parcijalnih reformi), koje mora biti temeljeno na širokoj stručnoj i javnoj raspravi, ali i dijalogu sa socijalnim partnerima.

Jeste li za vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina:

DA
NE
NE ZNAM