SSSH

PočetnaPodručja radaSocijalni dijalogSektorski socijalni dijalog

Sektorski socijalni dijalog

Sektorski socijalni dijalog je bipartitni dijalog koji se vodi unutar jednoga sektora (djelatnosti/grane). Radi unapređenja socijalnog dijaloga od 2010. godine započela je institucionalizacija i tog oblika socijalnog dijaloga i to osnivanjem sektorskih socijalnih vijeća.

Međutim, prva dva sektorska vijeća osnovana su kao tripartitna: Socijalno vijeće za sektor tekstila, obuće, kože i gume (osnovano 20. travnja 2010. godine) i Socijalno vijeće za sektor šumarstva i drvne industrije (osnovano 6. prosinca 2010. godine), a sporazume o osnivanju potpisale su sindikalne središnjice i HUP, a ne sindikati i odgovarajuće udruge poslodavaca. Tek su treće sektorsko vijeće sindikati i udruga poslodavaca osnovali autonomno, po uzoru na članice EU - Socijalno vijeće za cestovni promet. HUP-ova Udruga prometa, Sindikat prometa i veza Hrvatske, Nezavisni cestarski sindikat, te Sindikat hrvatskog vozača potpisali su ga 9. prosinca 2011. godine. Socijalno vijeće za sektor željezničkog prometa osnovano je 30. svibnja 2012. g. sporazumom između sedam sindikata i pet trgovačkih društava koji djeluju na području željezničkog prometa. 26. rujna 2012. godine sporazumom između Sindikata graditeljstva Hrvatske i Udruge poslodavaca u graditeljstvu osnovano je Socijalno vijeće za graditeljstvo, a istog dana sporazum o osnivanju Socijalnog vijeća za turizam potpisali su Sindikat  turizma i usluga Hrvatske i Udruga ugostiteljstva i turizma.

Drugi oblik sektorskog socijalnog dijaloga je kolektivno pregovaranje. Kolektivni ugovor je poseban ugovor iz područja radnoga prava kojeg u pisanom obliku dobrovoljno sklapaju poslodavac ili udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca više razine na jednoj strani i sindikati ili udruge sindikata više razine, kao predstavnici radnika s druge strane, a kojim se uređuju uvjeti rada i međusobni odnosi stranaka-potpisnika ugovora. Kolektivnim ugovorima povećavaju se materijalna i druga prava radnika (iznad minimuma koji se uređuje Zakonom o radu).

Prema podacima tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), 22. studenoga 2011. godine  bilo je evidentirano 48 novih kolektivnih ugovora od kojih su četiri  granska: za zaštitarsku djelatnost (osobna zaštita), za osnovnoškolske ustanove, za zdravstvo i zdravstveno osiguranje, te za socijalnu skrb. Evidentirane su i 32 izmjene i dopune kolektivnih ugovora. Prema evidenciji MINGORP-a na dan 31. prosinca 2010. godine na snazi su bila ukupno 153 kolektivna ugovora. Ukupni podaci za 2011. godinu bit će poznati tek u 2012 g.. Za županijsku razinu nema službenih podataka, no procjena je da je na toj razini na snazi između 650 i 700 kolektivnih ugovora.
U RH su trenutno na snazi sljedeći granski kolektivni ugovori (KU): Temeljni KU za službenike i namještenike u javnim službama (NN, 115/10), KU za zaposlene u osnovnoškolskim ustanovama (NN, 66/11), KU za zaposlene u srednjoškolskim ustanovama (NN, 7/11), KU za znanost i visoko obrazovanje (NN, 142/10), KU za djelatnost  zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, 126/11), KU za djelatnost socijalne skrbi (NN, 133/11), KU za državne službenike i namještenike (NN, 93/08), KU za zaposlene u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz Državnog proračuna (NN, 146/11), KU za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi RH (NN, 28/10, 127/11), KU za zaštitarsku djelatnost (NN, 34/11), KU za djelatnosti drvne i papirne industrije (NN, 123/08), KU za graditeljstvo (NN, 12/08), KU za trgovinu (NN, 41/98 i 79/05), KU za ugostiteljstvo (NN, 69/02, 139/04 i 95/10), KU za putničke agencije (NN, 94/02, 126/10 i 108/11).

Posljednjih pet kolektivnih ugovora, za drvnu i papirnu industriju, za graditeljstvo, za trgovinu, za ugostiteljstvo, te za putničke agencije, odlukom ministra nadležnog za rad prošireno je, što znači da obavezuju sve poslodavce i primjenjuju se na sve zaposlene u djelatnosti. Potpisnici tih kolektivnih ugovora su sindikati udruženi u SSSH. Odluku o proširenju ministar donosi na prijedlog stranke kolektivnog ugovora, a proširuje ga (na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju i nisu mu naknadno pristupile)  ako iz procjene učinaka proizlazi javni interes za proširenje i ako je utvrđeno da su KU zaključili sindikati koji imaju najveći broj članova kao i udruga poslodavaca koja ima najveći broj radnika na području na kojem se KU proširuje.

Sva javna poduzeća imaju sklopljene kolektivne ugovore, primjerice: KU Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. (NN, 148/11), KU za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. (NN, br. 130/11), Kolektivni ugovor za HEP grupu (NN, br. 11/11), KU za Hrvatske autoceste d.o.o. (NN, 30/09), KU Hrvatske lutrije d.o.o. (NN, 80/04 i 118/06), KU za vodno gospodarstvo (NN, 88/03 i 10/11), KU za Croatia osiguranje d.d. (NN, 133/06), KU Hrvatskih cesta d.o.o. (NN, 75/07 i 11/10). Hrvatske željeznice imaju više KU: za Holding, Putnički prijevoz, Cargo, Infrastrukturu i Vuču vlakova, a KU imaju i Hrvatska pošta d.d., Croatia Airlines i dr.
U djelatnostima poljoprivrede, ribarstva, prehrambene industrije, energetike, kemijske i farmaceutske industrije, informacijske i komunikacijske djelatnosti, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, te niza drugih, nema granskih već postoje samo kolektivni ugovori na razini tvrtki. Istodobno, u područjima koja imaju granske kolektivne ugovore, potpisano je i niz kućnih (primjerice, u području graditeljstva uz granski KU na snazi je i 38 kućnih KU).

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Što, osim plaće, najviše utječe na vaše zadovoljstvo radnim mjestom:

Radno opterećenje koje ne ugrožava fizičko i psihičko zdravlje
Mogućnost učenja i napredovanja
Sigurnost radnog mjesta (vrsta ugovora)
Pravedno postupanje, poštivanje i mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka
Razumno i predvidljivo radno vrijeme