SSSH

PočetnaVijestiRadnici gube jer država ne potiče i ne štiti kolektivno pregovaranje

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Radnici gube jer država ne potiče i ne štiti kolektivno pregovaranje

Zagreb, 21. veljače 2020. - Od Vlade RH očekujemo  odustajanje od zadovoljavanja zahtjeva poslodavaca propisima i stvaranje poticajnog  zakonodavnog okvira za kolektivno pregovaranje.  Time će se i na strani poslodavaca stvoriti potreba za autonomnim socijalnim dijalogom sa sindikatima odnosno za uređenje radnih odnosa kolektivnim ugovorima. Kolektivni ugovori, posebice ako su granski i prošireni, pridonose pravednijoj raspodjeli novostvorene vrijednosti i većoj pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske povodom priopćenja Europske konfederacije sindikata (ETUC).

Naime, najnoviji podaci pokazuju kako je u Europskoj uniji (EU) danas  3,3 milijuna manje radnika koji uživaju prava iz kolektivnih ugovora nego što ih je bilo početkom stoljeća, ističe ETUC. 

Od 2000. pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima pala je u 22 od 27 država članica EU.  Posljedica je to hotimičnih politika država članica i Europske komisije, često svjesno s ciljem slabljenja sindikata, a često i zbog pogrešnog mišljenja da su viša razina prava i velika pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima štetne za gospodarstvo.

Podaci govore suprotno: snažni sustavi kolektivnog pregovaranja pridonose višim plaćama, boljim uvjetima rada, socijalno pravednijem društvu i boljim ekonomskim rezultatima, što sve zajedno pridonosi višoj kvaliteti života i zadovoljstvu ljudi.

Najveći pad pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima je u Rumunjskoj (sa 100 posto na 23 posto) i u Bugarskoj (s 56 posto na 23 posto), pokazuju podaci Sveučilišta u Amsterdamu. U Hrvatskoj je pokrivenost pala sa 64 posto na 45 posto, odnosno 120.000 radnika manje uživa u pravima iz kolektivnih ugovora.

Podaci također pokazuju i pad  pokrivenosti radnika u 9 od 15 država za koje postoje podaci, uključujući Grčku (-1,2m), Njemačku (-884,000) i Mađarsku (-439,000).

Ogromne su razlike u pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima među državama članicama Europske unije, od samo sedam posto u Litvi do 98 posto u Austriji.



 

 













Izvor: Jelle Visser, ICTWSS Data base. version 6.1. Amsterdam: Amsterdam Institute for Advanced Labour Studies AIAS. October 2019; OECD Stat.

Podaci pokazuju pad pokrivenosti u ovim zemljama:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ETUC skreće pozornost na ove podatke upravo dok traje savjetovanje Europske komisije o pravednim minimalnim plaćama.

Komisija u svom dokumentu o prvoj fazi savjetovanja navodi: „Kolektivno pregovaranje ključan je element socijalne tržišne ekonomije koju promiče EU i snažan temelj za utvrđivanje dobrih plaća.”
ETUC vjeruje kako Komisija mora iskoristiti vlastitu inicijativu o pravednim minimalnim plaćama kako bi zaštitila kolektivno pregovaranje tamo gdje je pokrivenost već visoka i kako bi ga proširila u zemljama gdje to nije slučaj, u cilju smanjenja nejednakosti, unapređenja uvjeta rada i podizanja produktivnosti.

Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch kazala je:

- Podizanje zakonske minimalne plaće minimum je minimuma potrebnog kako bi se ljude izdiglo iznad praga siromaštva, ali kolektivno pregovaranje je najbolji alat putem kojega radnici mogu dobiti istinski pravedan udio plaća, ali i alat za suzbijanje razlika u plaćama među spolovima i za osiguranje dobrih uvjeta za nestandardne radnike.
Izostanak djelovanja država članica na promicanju radničkih prava i kolektivnog pregovaranja sprečava rast plaća. Niska razina kolektivnog pregovaranja znači i niže minimalne plaće: pravedne minimalne plaće moguće je ostvariti jedino na tržištima rada koja imaju učinkovite sustave kolektivnog pregovaranja koji osiguravaju odgovarajuću pokrivenost.
Pozitivnim ocjenjujemo da je Europske komisija prepoznala kolektivno pregovaranje ključnim za pravednu ekonomiju. Sada je logično da mora promicati kolektivno pregovaranje, posebno ondje gdje je razina pokrivenosti radnika niska. Međutim, EU se ne bi trebala uplitati tamo gdje ne postoje problemi s kolektivnim pregovaranjem.
Za početak, Europska unija može  uvjetovati da se 2 trilijuna (ili 14 posto BDP-a) godišnje javne potrošnje na usluge, radove i nabave daje tvrtkama u kojima je sklopljen kolektivni ugovor.

 

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom