SSSH

PočetnaVijestiĆorić: Stručno osposobljavanje je krizna mjera, trebalo bi opet reafirmirati pripravnički sustav

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Ćorić: Stručno osposobljavanje je krizna mjera, trebalo bi opet reafirmirati pripravnički sustav

Zagreb, 24. svibnja 2017. (lider.media) - Ekonomski institut Zagreb je u suradnji s portalom MojPosao razvio mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta prema kojem je u prva četiri mjeseca 2017. potražnja za radnom snagom porasla 30 posto u odnosu na godinu ranije. Optimističan je i podatak da je razina potražnje za radom u privatnom sektoru na razini 2008., i to na za cijelu Hrvatske.

No, prisutni su i trendovi zbog kojih je prilično poljuljana ova slika. Naime, Ekonomski institut je u svome istraživanju potvrdio kako je hrvatsko tržište rada regionalno heterogeno, da su ogromne razlike između središnjeg dijela sa Zagrebom, u kojem je čak 60 posto svih objavljenih oglasa na portalu, te istočne Hrvatske na koju se odnosi svega 6,3 posto oglasa. Drugi je trend polarizacija tržišta rada, koje je snažno podijeljeno na zanimanja s niskim stupnjem obrazovanja, pa su tako najtraženija zanimanja konobar, kuhar, trgovac, vozač, a istovremeno je u prvih deset i informatičar i program koji traže visoki stupanj obrazovanja. Traže se puno više i radnici (NKV, VKV), koji su u oglasima 2008. činili 4 posto, a danas čak 27,4 posto. Prilično je izgubljen interes za srednjom stručnom spremom. Podatak da se sve više nude ugovori na određeno vrijeme, koji su s 20,8 posto u 2008. narasli na 47,2 posto u 2016. godini Ovi trendovi, posebno neizvjesnost koja dolazi s privremenim zaposlenjem, prelijevaju se na društvo i uzrokuju emigraciju, smanjeni natalitet, naglo siromaštvo.

Podatke o istraživanju iznijela je Marina Tkalec s Ekonomskog instituta, a komentirali su ih ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, direktor portala Moj posao Igor Žonja, te Iva Tomić s Ekonomskog instituta. U živahnoj panel diskusiji dotaknuli su se «zastarjelog» obrazovanja, stručnog osposobljavanja, koje baš nikoga nije zadovoljilo, te uvoza radne snage kod kojeg su mišljenja podijeljena.

Spor oporavak, edukativni sustav koji je zakoračio unatrag

Podatku da je Hrvatska postala zemlja u kojoj se traže prvenstveno uslužne djelatnosti konobar, trgovac, kuhar, vozač, snažno se usprotivio ministar Ćorić:

– Ne, to nije istina! Iako ovi rezultati nisu neočekivani, trend stagnacije određenih zanimanja već duže je prisutan i ne slažem se s ovom tezom. Ministarstvo rada u svojoj domeni može učiniti puno, ali ne može utjecati na gospodarstvo i BDP. Stručno osposobljavanje je, smatram, krizna mjera i trebalo bi opet reafirmirati pripravnički sustav – rekao je Ćorić.

Uzvratio je direktor najpoznatije “tražilice” posla, Igor Žonja.

– Mi smo trenutno jako loši. Sporo se oporavljamo, edukativni sustav nam je otišao unatrag, a ne naprijed. Moramo prekinuti populizam i biti sretni da uopće ikoga zapošljavamo – smatra Žonja.

Znanstvenica Tomić s instituta se također uključila:

– Poslodavci su oprezni s ugovorima nakon krize, ne nude tako lako ugovor na neodređeno, a s druge strane sve više je freelancera, što je i europski trend, jer je rad na projektima zanimljiv mladim ljudima, iako nije trajan. Od 2008. do 2015. za deset posto je porastao broj ugovora na određeno. Činjenica je da je zbog takvih ugovora dvostruko veća stopa siromaštva – kaže Tomić.

Predsjednica HUP-a Deranja ukazala na stav poslodavaca

– Ova zanimanja koja ste naveli kao najtraženija su ujedno i nova radna mjesta, jer su se otvorili hoteli i trgovački centri koji trebaju te radnike. Ističem da obrazovni sustav zaista ne priprema djecu za realni sektor. Kada nama dođe mladi čovjek nakon škole i mi ga uz pomoć mentora osposobimo za rad, zaista nema smisla da ga nakon toga “odbacimo”, pošaljemo na burzu, to u realnom sektoru nema smisla – kaže Deranja.

– Stručno osposobljavanje je kao svojevrsnu praksu, uvođenje u svijet rada, trebalo odraditi tijekom školovanja, a ne da se gotovog čovjeka, radnika, opet stavlja na početak i onda vraća na burzu. Čak i da je danas završena kurikularna reforma, mi te djelatnike nemamo još barem 10 godina – rekla je Iva Tomić.

– Smatram da moramo povećati kvote na uvoz radnika, jer su najjeftiniji radnici iz Srbije, Kosova Makedonije. S druge strane, poslodavci moraju podignuti plaće i ponašati se tržišno – ustvrdio je Žonja.

– Moji socijalni partneri protive se uvozu radnika kad imamo 200 000 nezaposlenih, zato bih iscrpio sve mogućnosti, pa tek onda krenuo u inozemstvo po radnu snagu. Ne slažem se s iznijetom tezom da je stanje na tržištu rada strašno. I ja to ne smatram populističkom, nego objektivnom tezom –  odgovorio je Ćorić.

– Zaista bih već jednom voljela vidjeti strukturu tih 200 000 nezaposlenih. Tko su ti ljudi, koja su to zanimanja? Tu ima zaista raznih kategorija, od onih koji, kao ljudi iz Istre, 15 dana mjesečno rade u Italiji, a prijavljeni nisu na zavodu, koji su u poznim godinama, bolesni, rade u sivoj zoni… Ja dolazim iz realnog sektora i za metalsku i građevinsku struku javi nam se po 6 ljudi! Brodomonteri i varioci u brodogradilištu imaju plaću i po 9000 kuna neto, s tim da poslodavac ne zna hoće li realizirati poslove za koje ih je zaposlio. U Njemačkoj moja firma radi desetljećima i vjerujte, Nijemcu su davno shvatili da bez uvoza radnika nema posla. Može se to regulirati na razne načine, ograničiti ugovor i vrijeme boravka u zemlji dok traje projekt ili slično, ali deklarativno odbijati nije realno – objasnila je Deranja.

Rasprava kako “protresti” hrvatsko tržište rada nastavila se i nakon panel rasprave, a u diskusiju su se “umiješali” i roboti, jer četvrta industrijska revolucija donosi novu robotiziranu radnu snagu.

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom