SSSH

PočetnaVijestiMrsić predstavio mjere za zapošljavanje: mlađima od 30 država će ponuditi posao ili nastavak obrazovanja

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Mrsić predstavio mjere za zapošljavanje: mlađima od 30 država će ponuditi posao ili nastavak obrazovanja

zagreb, 28. studenoga 2014. (slobodnadalmacija.hr) - Svakoj osobi mlađoj od trideset godina država će najkasnije u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili ulaska u nezaposlenost ponuditi ili zaposlenje, ili vježbeništvo, ili naukovanje, ili nastavak obrazovanja.

To je glavni cilj mjera za poticanje zapošljavanja mladih u sklopu projekta Garancija za mlade u koji se Hrvatska aktivno uključila, a neke od mjera već i provodi, o čemu je u petak na predstavljanju u Zagrebu govorio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Za taj važan posao Hrvatskoj, koja godinama ne silazi s vrha europske ljestvice prema nezaposlenosti mladih, u razdoblju od 2014. do 2020. godine na raspologanju je ukupno 132,5 milijuna eura iz europskih strukturnih fondova, a uz sufinanciranje iz državnog proračuna možemo ukupno računati na 150 milijuna eura koje bi mladima trebale olakšati put do toliko željenog posla.

Polovica europskog novca stiže iz Europskoga socijalnog fonda i namijenjena je uspostavi strukturnih reformi i sustavima potpore, a druga polovica iz Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI) te je usmjerena izravno na mlade u NEET statusu, dakle onima koji nisu ni u sustavu obrazovanja, niti su zaposleni.

- Garancija za mlade starta odmah. Nećemo čekati europski novac jer možemo unaprijed koristiti proračunska sredstva i dobiti povrat iz EU fondova. Europski novac možemo povlačiti od iduće godine. Nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine u Hrvatskoj iznosi 41,8 posto, a mjere su snažno usmjerene osobito prema onih 20 posto mladih u toj dobi koji nisu ni zaposleni, niti se nalaze u sustavu obrazovanja. Oni su izgubljeni iz sustava – kaže ministar Mrsić.

Garancija za mlade, dakako, neće se samo ticati izgubljenih u sustavu, nego znači i poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja mladih, fiskalnih olakšica za poslodavce koji zapošljavaju mlade i dugotrajno nezaposlene, kao i povećanja nekih naknada, a predviđene su i reforme u strukovnom obrazovanju te sustavu prekvalifikacija.

Tako, kako je već najavljeno, od 1.siječnja iduće godine iznos naknade za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) raste s trenutačnih 1600 na 2400 kuna.

- Svi će imati pravo na to povećanje, kako oni koji se trenutačno nalaze u SOR-u, tako i oni koji tek budu sklapali te ugovore. Ovo je bila jedna od mjera koje su najviše napadane, a pokazalo se da je 65,6 posto mladih koji su se 2013.godine osposobljavali u privatnom sektoru ondje i našlo posao u roku šest mjeseci po izlasku iz te mjere – istaknuo je ministar Mrsić.

Državne službe, podsjetio je ministar, su sustav u kojemu je zapošljavanje zabranjeno, pa mladi mogu tek računati na to da ondje mogu 'odraditi' stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

No, zato je privatnim poslodavcima namijenjen niz olakšica na koje mogu računati ako zaposle mladu osobu. Novost je da se od 1.siječnja iduće godine uvodi fiskalna olakšica od 17,2 posto u obliku oslobađanja od obveze obračuna i uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, zaštitu zdravlja na radu te zapošljavanje svim poslodavcima koji na neodređeno vrijeme zaposle osobe do navršenih 30 godina života, a olakšicu će moći koristiti pet godina.

Dosad su, a tako će ostati i ubuduće, isti iznos olakšice poslodavci mogli koristiti godinu dana ako su zaposlili mladu osobu koja se prvi put zapošljava, te dvije godine ako je riječ bila o zapošljavanju osobe s manje od godinu dana radnog iskustva.

Ministar je kazao kako poslodavci koji zaposle određene kategorije nezaposlenih mogu računati na potpore u iznosima od 10,8 do čak 52,5 tisuće kuna po radniku. Zanimljivo je da na sufinanciranje mogu računati i oni poslodavci koji uvode nove tehnologije, te od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mogu zatražiti poticaje za usavršavanje zaposlenika u tom području.

Međutim, vrlo malo njih se sjeti zatražiti tu potporu. Ministar je najavio kako oni poslodavci koji pokušaju 'loviti u mutnom', te radi mogućih poticaja otpuštati stare kako bi zaposlili mlade zaposlenike, mogu zaboraviti na takve rabote:

- Imamo alate za praćenje nepoštenih. Onaj tko otpusti zaposlenike u zadnjih šest mjeseci, tko ne podmiruje obveze  prema radnicima i državi, kao ni poslodavci koji nemaju nijednog zaposlenika, ne mogu računati na državne poticaje – izvijestio je ministar. On je važnim za mlade ljude naveo i mogućnost samozapošljavanja, za koji država nudi subvencije u visini 25 tisuća kuna.

- Oko osam tisuća mladih ove je godine krenulo u samozapošljavanje. Više od 60 posto tih tvrtki ostane i nakon dvije godine raditi i zapošljavati druge – iznio je statistiku ministar Mrsić. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za (samo)zapošljavanje, javni radovi, obrazovanje nezaposlenih, potpore za očuvanje radnih mjesta - ukupno tridesetak mjera stoji pred mladima, ali i poslodavcima, kako bi im pomoglo da se nezaposlenost mladih, kaže ministar Mrsić, smanji na željenih ispod 20 posto. Od petka je kao važan izvor informacija aktivirana i web stranica www.gzm.hr, a ministar Mrsić poručuje:

- Mjere podupiru, ali nikako ne zamjenjuju zapošljavanje!

Više prakse, manje teorije

Ministar Mrsić ponovio je kako je država odlučna u namjeri provođenja reformi strukovnog obrazovanja, koje generira mlade za burzu rada, a ne za tržište:

- Više prakse, manje teorije, plaćanje mentora koji će osposobljavati učenike za zanimanja, prestanak segmentiranja strukovnog obrazovanja i spajanje više zanimanja u jedno, kao i plaćanje prakse učenicima, to je smjer u kojemu trebamo ići u reformi strukovnog obrazovanja. Dio europskog novca usmjerit ćemo na te reforme, jer Hrvatska više ne može čekati i školovati mlade za zanimanja koje se ne mogu zapošljavati – najavio je ministar Mrsić.

Kazao je kako će slične promjene doživjeti i sustav prekvalifikacija putem HZZ-a, a najavio je i kako se traže modeli da se završenim gimnazijalcima, koji čine 12 posto u strukturi nezaposlenih, omogući da se zaposle ili prekvalificiraju.  

                                                                                                                                                         Marijana Cvrtila
 

NEKE OD POTPORA ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH:

„UZ POLA – POLA DO PRVOG POSLA“:
- potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža: mali i srednji poslodavac dobiva 16,8 tisuća kuna ako zaposli radnika bez zanimanja, 22,8 tisuća za osobu sa SSS-om i 28,8 tisuća kuna za radnika s VSS-om;  

„POLA – POLA“:
- sufinanciranje poslodavaca koji zaposle dugotrajno nezaposlenu osobu: mali i srednji poslodavac dobiva 21 tisuću kuna za radnika bez zanimanja, 28 tisuća za osobu sa SSS-om i 35 tisuća za zapošljavanje osobe s VSS-om;

„TVOJA INICIJATIVA – TVOJE RADNO MJESTO“
- potpora za samozapošljavanje mladih i kreativnih ljudi te nezaposlenih bez obzira na radni staž: subvencija 25 tisuća kuna;

- ukupno 30.814 osoba mlađih od trideset godine koristi neku od mjera zapošljavanja u prvih deset mjeseci 2014. godine

ZANIMANJA KOJA ĆE HRVATSKA TREBATI U BUDUĆNOSTI:

1. ZELENE TEHNOLOGIJE
2. IT STRUČNJACI
3. TURIZAM
4. POLJOPRIVREDA
5. RAZVIJENE MALE TVRTKE 

Još o temi:
http://max.tportal.hr/Mrsic-predstavio-mjere-za-zaposljavanje-mladih-Video_22985_0__0.aspx

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom