SSSH

PočetnaVijestiOsobni bankrot građana je, kao i taj zakon, mrtav

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Osobni bankrot građana je, kao i taj zakon, mrtav

Zagreb, 7. kolovoza 2017. (glas-slavonije.hr) - U zemlji s čak 330.000 blokiranih koji duguju 42 mlrd. kuna, a zbog čega u spirali ovrha i dužništva stenje više od milijun stanovnika - četvrtina RH, osobni bankrot u prvih nešto više od godinu i pol dana, otkako je 1. siječnja 2016. stupio na snagu Zakon o stečaju potrošača, zatražilo je manje od 1000 građana – njih 993, što je u odnosu na vojsku blokiranih minornih oko 0,3 %.

Broj tražitelja osobnog bankrota raste vrlo sporo, u odnosu na Fininu prethodnu objavu, sadašnji broj veći je za njih samo 22. Prijavili su oko 620 milijuna kuna duga koji imaju prema 5.700 vjerovnika. Izdanih potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskih sporazuma je oko 660. U javnosti nema nikakvog dojma, atmosfere koja bi pratila ovu novost u našoj praksi, a ni među stečajnim upraviteljima nema interesa za polaganje ispita za povjerenike u stečaju potrošača - osobe koje bi građanina s dužničkom omčom financijski preodgojio. Prema riječima odvjetnika i predsjednika Udruge stečajnih upravitelja Ivana Rudea, za povjerenike su položila samo četvorica, među njima i on s tim da se on već – ‘povlači iz igre’. Jer, ulaziti u nečiji život na taj način i financijski ga disciplinirati vrlo je kompleksno, osjetljivo i nezahvalno.

Forma i sadržaj

Struka i druge zainteresirane strane kažu kako je zakon više forma, nego sadržaj, u mnogo čemu neprimjenjiv u praksi. A, osobni bankrot, zapravo je postupak kojim se prezaduženim građanima, uz stručno posredovanje, omogućuje svođenje dugova na razumnu mjeru, a vjerovnicima naplata bar dijela potraživanja.

Time se izbjegavaju dugotrajni postupci ovrha i sudskih parničenja, a osobama koje su zapale u financijske probleme omogućuje se novi početak. Bankrot može pokrenuti svaka fizička osoba u svojstvu potrošača, ali i fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obrtnici, slobodna zanimanja), uz uvjet da nema više do 20 vjerovnika te da joj obveze ne prelaze iznos od 100.000 kuna. Preduvjet za otvaranje stečajnog postupka jest nesposobnost za plaćanje, a ona nastupa kada osoba najmanje 90 dana uzastopce ne može podmiriti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kuna. Drugim riječima, prezaduženoj osobi osobni bankrot trebao bi biti šansa za novi početak, no uz pet godina kušnje, kontrole njegovih financija i drugih aktivnosti od strane povjerenika. Lijepo to zvuči, no kako je u praksi?

– Zar da nekome sastavljamo jelovnik za svaki dan?! Tko će se time baviti?! - pita se stečajni upravitelj Zdravko Grubeša, koji kategorično odbija pomisao da bi išao polagati za povjerenika. Ivan Rude dosad je bio povjerenik u osam slučajeva, a potom se povukao.

– Neću to više raditi, to je jedan vrlo zahtjevan posao i opterećenje. Vidio sam da će me to ‘ugušiti’ i razriješio sam se, brisali su me s liste. S obzirom na to da sam i odvjetnik i stečajni upravitelj, nemam za tako osjetljiv posao ni terminskog, ni mentalnog kapaciteta. Kompleksniji je to i zahtjevniji posao nego što izgleda - iskren je Rude.

Za sedam od osam svojih stranaka kaže kako su imale dug, a praktično nemaju nikakve imovine.

Nemaju ništa

– Moraš ih kontrolirati pet godina. A, što da im kontroliraš kada nemaju ni prihoda ni imovine. Ako i imaju socijalu, kako da od te mizerije kao povjerenik da im odredim koliko im ide vjerovnicima, a koliko ostaje za život?! Jesu svi ti ljudi bili kooperativni, razumni, ali to su očajni ljudi koji nemaju ništa. Ako mu je jedina imovina krov nad glavom, ako to proda – gdje je onda, govori o uplitanju ovog zakona u stvarni život Rude.

Uz to, dodaje, povjerenici nisu ni stimulirani za tako osjetljiv posao – naknade su simbolične, tek su značajniji iznosi u slučaju da prezaduženi građanin ima imovine, no u Rudinom slučaju od osam predmeta samo je jedan tražitelj bankrota imao imovine, ostalih sedam ne. Zakonom nisu zadovoljni ni u Udruzi Blokirani gdje kritiziraju dugu i kompliciranu proceduru ulaska u stečaj potrošača.

- Ona mora biti brža i jednostavnija. Ovako, zakon nema svrhu, to je mrtav zakon - kaže potpredsjednik Blokiranih Mario Strinavić.

Blokirani ističu da nije samo problem u Ovršnom zakonu (OZ), da rješenje nije samo u njegovoj promjeni, nego u promjeni čitavog seta zakona, pa i ovoga.

– Promjenom OZ-a ništa se neće dogoditi što vidimo i iz novoverziranog OZ-a. Mi moramo riješiti problem 330.000 blokiranih, osloboditi ljude od dugova, a to znači početi politiku razduživanja, a ona se isključivo može provesti prema ubrzanom stečajnom postupku, kaže Strinavić, i dodaje kako to znači da svima onima koji su bili u blokadi duže od pet godina, treba provesti skraćeni postupak, a sve nenaplativo da im se otpiše jer da većina tih dugova sada i jest nenaplativa, a omča je oko vrata i pezaduženom građaninu i gospodarstvu uopće.

 

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor