SSSH

PočetnaVijestiZaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Zagreb, 8. kolovoza 2017. (ideje.hr) - Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

U Hrvatskoj postoje problemi s praćenjem trendova na tržištu rada. Problem je oskudna službena statistika o tržištu rada koja daje malo mogućnosti za ozbiljnija istraživanja, a kada je riječ o broju zaposlenih u Hrvatskoj je problematična i sama definicija zaposlene osobe. To stvara prostor za različite interpretacije o kretanju broja zaposlenih. O tome se na Ideje.hr već pisalo (vidi ovdje i ovdje). Stoga ne preostaje drugo nego da se odgovore na neke recentne trendove na tržištu rada potraži mimo onoga što nude domaći izvor.

Eurofound, agencija Europske unije osnovana 1975. s ciljem pridonošenja planiranju i dizajniranju boljih životnih i radnih uvjeta u Europi redovito objavljuje različite analize koje se tiču tržišta rada. Istraživanja se najčešće temelje na mikropodacima europske ankete o radnoj snazi (EU-LFS) koja bez obzira na mane anketnih izvora podataka (pristranost u odgovaranju, nemogućnost zahvaćanja onih na samom dnu i vrhu društvene ljestvice) ipak daje najveći izvor relativno detaljnih i što je najbitnije, međunarodno usporedivih podataka o kretanjima na tržištu rada u EU. Hrvatska kao članica EU također provodi anketu te istraživanja Eurofounda određenim dijelom zahvaćaju i nas. Kako se tržišta rada u EU oporavljaju, a o oporavku se govori i u Hrvatskoj, bitno je malo detaljnije osvijestiti što se to točno događa. Nije samo bitno raste li zaposlenost ili ne, bitno je kakvi su ti novi poslovi, u kojim djelatnostima, kakva primanja i sigurnost zaposlenja nude.

Zaposlenost se opravila, ali…

Krajem lipnja ove godine Eurofound je objavio istraživanje pod nazivom Occupational change and wage inequality: European Jobs Monitor 2017.[i]  Istraživanje pokazuje kako je kriza donijele neke nove trendove, kako oporavak tržišta rada u EU nije ni približno ravnomjeran te da je kriza zahvatila sve osim najbolje plaćenih poslova.

U 2. kvartala 2016. u EU je bilo zaposleno 8 milijuna ljudi više u dobi od 20-64 godine nego tri godine ranije, kada je tržište rada u većini zemalja EU počelo generirati nove poslove. Tim oporavkom EU se vratila na pretkrizne razine zaposlenosti. No, ipak, ako se u obzir uzme populacija u dobi od 15 do 64 osobe onda je razina zaposlenosti u 2. kvartalu 2016. i dalje bila niža od pretkrizne razine. Jednako tako, kada se u obzir uzme pad broja odrađenih sati te povećanje udjela part-time zaposlenosti, ukupan broj odrađenih sati po zaposlenom i dalje je bio manji za 2 posto nego u 2008. Smanjivanje broja radnih sati je bio način smanjivanja troška zaposlenih, ali u određenoj mjeri i očuvanja radnih mjesta diljem Europe tijekom krize. No, s oporavkom tržišta rada očigledno nije došlo do smanjivanja tog oblika rada. Interesantno je i da je u svim djelatnostima koje su najviše povećavale broj zaposlenih (osim ICT-a) udio starijih radnika značajno rastao, odnosno više od 2 posto godišnje. To ide u korak s politikama EU koje potiču produljenje radnog vijeka i kasnije umirovljenje radnika. S druge strane nezaposlenost mladih i dalje je visoka.

U Njemačkoj 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih

Prema podacima iz istraživanja, do oporavka tržišta rada u većini zemalja EU dolazi 2013., ali je veličina i dinamika tog oporavka, baš kao i pada tijekom krize vrlo različita te se može zaključiti kako je kriza dovela do odljeva zaposlenosti s juga prema sjeveru Europe. Primjerice, u 2. kvartalu 2016. broj zaposlenih u Njemačkoj bio je veći za 2,9 milijuna osoba nego u istom kvartalu 2008. U Ujedinjenom Kraljevstvu broj zaposlenih je bio veći za 2 milijuna. To je velik dio ukupnog oporavka zaposlenosti na razini cijele EU. S druge strane u Španjolskoj je broj zaposlenih sredinom 2016. u odnosu na sredinu 2008. bio manji  za 2,3 milijuna, u Portugalu za 500 tisuća, a u Grčkoj i Rumunjskoj po 900 tisuća osoba. U tim je zemaljama nadoknađen tek mali dio izgubljenih radnih mjesta. U Hrvatskoj je sredinom 2016. broj zaposlenih osoba od 20 do 64 godine bio manji za 147 tisuća osoba u odnosu na sredinu 2008.

Usluge rastu nauštrb drugih sektora – Hrvatska predvodi trend

Na razini cijele EU vidljiv je zaokret u zaposlenosti prema djelatnostima u uslužnom sektoru. Prerađivačka industrija i građevinarstvo od 2008. do 2013. su izgubile 8,6 milijuna radnih mjesta. U isto vrijeme zaposlenost u uslužnom sektoru  je rasla 0,25 posto godišnje te djelovala na ublažavanje ukupnog pada zaposlenosti.

Na razini EU uslužni sektor je u 2. kvartalu 2016. činio 71 posto ukupne zaposlenosti te od 2013. bilježi prosječni rast zaposlenosti od 1,6 posto. Stoga ne čudi činjenica da su na razini EU  poslovi u prodaji (sales workers) i poslovi u obrazovanju (education professionals), dva najčešća zanimanja u kojima je 2016. radilo 22 milijuna ljudi ili više od 10 posto ukupno zaposlenih. Poslovi u prodaji na razini EU nalazili su se u skupini najniže plaćenih, dok su se poslovi u obrazovanju nalazili u skupni najviše plaćenih poslova. U obje skupine poslova pretežito rade žene te je zaposlenost od 2011. do 2016. blago porasla. Poslovi u obrazovanju na razini EU spadaju i u grupu poslova koji zahtijevaju najvišu razinu obrazovanja te grupu poslova koji nude najbolje uvjete rada.

Što se tiče Hrvatske situacija je djelomično slična. Gore navedene dvije skupine poslova najveće su skupine zaposlenosti u zemlji te čine 11,6 posto ukupne zaposlenosti što je nešto više od prosjeka EU. Nažalost, istraživanje ne daje odgovor kako te dvije skupine zanimanja u Hrvatskoj stoje po pitanju obrazovanosti radne snage i plaćenosti. Znamo i sami da  rad na učiteljskim, nastavničkim i profesorskim radnim mjestima zahtjeva visoku razinu obrazovanja, no kada su pitanju uvjeti rada i plaće situacija se čini nešto drugačija nego na razini EU.

Dostupni podaci DZS-a o plaći za VSS (visoku stručnu spremu) pokazuju kako je ona u djelatnosti obrazovanja godinama ispodprosječna i to za više od 20 posto. 2015. neto plaća za VSS u obrazovanja iznosila je 6.272 kune dok je prosjek RH bio 8.316 kn. Iako je to neusporediv podatak jer u obzir uzima cijelu djelatnost, a ne profesiju, daje naslutiti da bi naše profesije u obrazovanju ipak mogle biti daleko od najplaćenijih.

Ako se u obzir uzmu i manjkavosti sustava koji ne štiti dovoljno profesiju učitelja i nastavnika od pritisaka, pa često i verbalnog i fizičkog nasilja od strane roditelja i učenika, ozbiljne probleme s prijevozom s kojima se suočava dio zaposlenih u obrazovanju, te u konačnici manjak novaca u svim segmentima obrazovnog sustava, zasigurno ni kvaliteta posla i uvjeti rada u skupini obrazovnih zanimanja u Hrvatskoj nisu pri vrhu kao što je to na razini EU.

S druge strane broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, iako je i u tom sektoru došlo do oporavka od 2013., u 2. kvartalu 2016. imao je i dalje 3,4 milijuna ili 8,3 posto manje zaposlenih nego u istom kvartalu 2008., dok je situacija kod građevinskog sektora bila još i gora.

Slika 1 (Postotna promjena u strukturi zaposlenosti (2. kv. 2008. – 2. kv. 2016.) te udio uslužnih djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti (2. kv. 2016.) pokazuje interesantnu stvar. Naime, najveći postotni rast zaposlenih u uslužnim djelatnostima u ukupnoj strukturi zaposlenosti ostvarila je tijekom krize upravo Hrvatska. Dok se taj  rast vjerojatno može pripisati ekspanziji turizma uz istodobno sažimanje ostalih sektora, Hrvatska bilježi najveći pad kada je riječ o primarnom sektoru (poljoprivredi, rudarstvu i vađenju). Razlozi koji su u podlozi tog trenda zahtijevaju dodatnu analizu i nisu objašnjeni u Eurofound-ovom istraživanju. Ono što je dodatno naznačeno u istraživanja je da se pad udjela zaposlenosti u primarnom sektoru povećao od 2013. te da je specifičan za zemlje s većom zaposlenošću u poljoprivredi poput Grčke, Poljske, Portugala i Rumunjske.

Kriza nije zahvatila samo najbolje plaćene poslove

Druga karakteristika tržišta rada na razini EU je polarizacija, odnosno pozitivnije kretanje zaposlenih na najniže i najbolje plaćenim poslovima u odnosu na one iz sredine. Navedeno ne čudi s obzirom na gore spomenuta najčešća zanimanja u EU.

Slika 2 (Godišnja postotna promjena zaposlenosti prema kvintilima) pokazuje da je peti kvintil (krajnje desni stupac svakog grafikona), odnosno 20 posto zaposlenih na najbolje plaćenim poslovima, jedini dio distribucije zaposlenih koji je bilježio porast broja zaposlenih i tijekom dva krizna razdoblja.

Na slici je kriza podijeljena na dva razdoblja. Od 2008. do 2010. u kojoj prevladava utjecaj globalne financijske krize te  razdoblje od 2011. do 2013. koje je obilježeno dužničkom krizom u EU te kontrakcijskim proračunskim politikama. U ta oba perioda najlošija kretanja zabilježena su u drugom i trećem kvintilu koje je kriza najsnažnije pogodila. Sukladno tome može se zaključiti kako krizom nisu bili pogođeni visoko plaćeni poslovi, malo su pogođeni najslabije plaćeni poslovi i relativno visoko plaćeni poslovi u četvrtom kvintilu. No nisko i srednje plaćeni poslovi u drugom i trećem kvintilu zato su bili vrlo oštro pogođeni. Broj takvih poslova najviše je smanjen. U drugom kvartalu 2013. dolazi do preokreta i oporavka tržišta rada u EU na relativno ujednačen način, sličan pretkriznom razdoblju te u korist najbolje plaćenih poslova.

U idućem tekstu kretanja zaposlenosti po zemljama prikazat će se u kvintilima kako bi se vidjelo u kojem dijelu distribucije prema plaćama pojedina zemlja generira najviše poslova. Također, na temelju tih podataka zemlje će se pokušati svrstati u one u kojima dolazi do polarizacije tržišta rada (nestanka poslova u sredini distribucije i povećanja visoko i nisko plaćenih poslova) i one u kojima dolazi do unaprjeđenja tržišta rada (najbržeg rasta visoko plaćenih poslova, a najmanjeg rasta nisko plaćenih poslova).

Istraživanje se temelji na EU-Labour Force Survey (EU-LFS) te Structure of Earning Survey (SES) te se pod brojem zaposlenih misli na osobe od 20-64 godine. Određeni podaci, pa i oni za Hrvatsku  se razlikuju od trenutno dostupnih podataka na Eurostatu i DZS-u zbog naknadnih revizija podataka.

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor