SSSH

PočetnaVijestiAktivnostiTalijansko-hrvatski međuregionalni sindikalni odbor Sjeverni Jadran (MR.S.O.) podržava pristupanje Hrvatske schengenskom području

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Talijansko-hrvatski međuregionalni sindikalni odbor Sjeverni Jadran (MR.S.O.) podržava pristupanje Hrvatske schengenskom području

Trst, 10. prosinca 2019. - Talijansko-hrvatski međuregionalni sindikalni odbor Sjeverni Jadran  (MR.S.O.), održao je danas u Trstu konferenciju za novinare vezano uz ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor.

Predsjednik MR.S.O.-a Michele Berti i dopredsjednik MR.S.O. -a Slobodan Kapor ( SSSH), u svojim su izlaganjima naglasili važnost ulaska Hrvatske u schengenski prostor, u svjetlu potpunog oživotvorenja načela četiri slobode Europske unije - slobode kretanja robe, slobode kretanja ljudi, slobode pružanja usluga i slobode kretanja kapitala.

Nakon tiskovne konferencije, u poslijepodnevnim satima održana je i Generalna skupština MR.S.O.-a na kojoj su uz predstavnike talijanskih sindikalnih središnjica prisustvovali i predstavnici SSSH: Petra Vaci, Juraj Šoljić, Ingrid Čavić, Roberto Erman, Nives Scomersich i Slobodan Kapor. Uz usvajanje financijskih izvješća i naznaka Programa rada za 2020.g., posebice je istaknuto obilježavanje 25 godišnjice osnivanja MR.S.O. 19. lipnja 2020.godine.

MR.S.O., kao jedan od 45 međuregionalnih sindikalnih odbora diljem Europske unije, osnovanih na poticaj Europske konfederacije sindikata (ETUC), kroz programske smjernice potiče koordinaciju sindikalnih organizacija iz Hrvatske ( SSSH) i Italije (CGIL, CISL i UIL), na području migracija pograničnih radnika koji rade u jednoj državi rada i svakodnevno ili periodično se vraćaju u državu prebivališta, kao i promicanja i zaštite njihovih radnih i socijalnih prava i interesa.

 

Priopćenje koje je MR.S.O. uputio nakon press konferencije prenosimo u cijelosti:

Talijansko-hrvatski međuregionalni sindikalni odbor Sjeverni Jadran (MR.S.O.), apelira na Europsko vijeće kako bi što prije dao odobrenje za ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor.

Nedavno zeleno svjetlo koje je Hrvatskoj u tom smislu dala Europska komisija ne smije pasti u zaborav, uz rizik da država članica koja je posljednja pristupila Europskoj uniji i dalje ostane u neodređenom limbu.

MR.S.O. ne ulazi u pitanje graničnih razmirica između dviju republika bivše Jugoslavije - Slovenije i Hrvatske, za koje se još nije pronašlo rješenje, niti želi podcijeniti teškoće vezane uz kontroliranje granice s Bosnom i Hercegovinom, koja bi tada postala vanjska granica schengenskoga prostora - trenutno na udaru takozvane “balkanske rute”, duž koje je došlo do neprihvatljivih slučajeva kršenja temeljnih ljudskih prava tražitelja azila podrijetlom iz azijskoga područja.  K tome, MR.S.O., koji se oduvijek bori za promicanje i očuvanje načela slobodnoga kretanja radnika, želi skrenuti pažnju na visoku cijenu koju svi hrvatski državljani trenutno plaćaju, na izlasku iz svoje zemlje prema drugim državama Europske unije, te koju drugi državljani Unije moraju snositi pri ulasku u Hrvatsku, zbog upornoga nastavka identifikacijskih provjera na granici.

Nadalje, MR.S.O. skreće pažnju i na položaj prekograničnih radnika koji se kreću na graničnom području između Italije, Slovenije i Hrvatske, koji – već penalizirani u sklopu zakonodavnog okvira koji je nedovoljno uređen, te je zbog toga za njih diskriminatoran i koji ne ohrabruje njihov izlazak iz radnih odnosa na crno – imaju potrebu da se na državnoj i supranacionalnoj razini donesu potrebne odluke, kako bi prava povezana uz njihov status zaposlenih u jednoj državi, a s prebivalištem u drugoj državi, u koju se vraćaju svakodnevno ili tjedno, napokon bila u potpunosti iskoristiva. Među tim pravima je zasigurno i omogućavanje da do svojih radnih mjesta ti radnici stignu u najkraće moguće vrijeme, ne morajući dugo čekati u redu na granici, što se  (posebice tijekom ljetnoga razdoblja) može pokazati posebno dugotrajnim i mukotrpnim.

MR.S.O. smatra kako bi ulazak Hrvatske u schengenski prostor k tome implicirao preuzimanje veće odgovornosti od strane hrvatske granične policije, što bi pak imalo destimulirajući učinak u odnosu na nelegitimna i neljudska ponašanja ili operativne postupke.

Bez ikakvog ulaženja u razloge zbog kojih je svojedobno došlo do toga stanja, MR.S.O. ukazuje na to kako je put pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji bio jako dug i mukotrpan, te je trajao od  2004. do 2013. i kako je taj vremenski okvir pridonio stvaranju zabrinjavajuće razine negodovanja širokih slojeva  hrvatskoga naroda u odnosu na projekt Europske unije. Stoga je prijeko potrebno da građani ne ostanu na cjedilu, blokirani u daljnjem čekanju, koje bi bilo teško objasniti i prihvatiti.

Na kraju, MR.S.O. podsjeća kako je od triju "opipljivih" prednosti, koje su vezane uz pristupanje Europskoj uniji i koje mogu potencijalno izravno pokazati ljudima koja je vrijednost toga da su dio zajedničkoga europskoga projekta – slobodno kretanje u svrhu zaposlenja, obustava graničnih kontrola i zajednička valuta -  samo prva osigurana hrvatskim državljanima  (i to ne još svugdje, jer će im Austrija tek u drugoj polovici 2020. u potpunosti otvoriti svoje tržište rada), a druge dvije zasad ostaju samo iluzija. 

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom