SSSH

PočetnaVijestiAktivnostiMeđunarodne aktivnostiKampanja SSSH za veće plaće ocijenjena najboljom na europskoj razini

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Kampanja SSSH za veće plaće ocijenjena najboljom na europskoj razini

Bruxelles, 19. prosinca 2018. - Izvršni odbor Europske konfederacije sindikata (ETUC) na sjednici održanoj 18. i 19. prosinca 2019. raspravljao je o provedenoj kampanji „Europa treba veće plaće“, za potrebe čega je provedena i vanjska evaluacija kampanje. Kampanja SSSH „Vrijeme je za NAŠ oporavak – Hrvatska treba veće plaće“ ocijenjena je najboljom na europskoj razini, i koja je temeljem „impresivne strategije i niza aktivnosti“ doprinijela europskoj kampanji i nacionalnim rezultatima, među ostalim, promjenom diskursa, konkretnim povećanjima plaća i većoj vidljivosti sindikata.

Kampanja

Podsjetimo, ETUC je kampanju za veće plaće pokrenuo u prosincu 2016.,  a jedan od definiranih ciljeva bio je da je „ukupni cilj kampanje pružiti podršku sindikatima članicama u zagovaranju većih plaća promjenom stavova“.

SSSH je odluku o provođenju kampanje i konkretnim aktivnostima donio odmah u prosincu 2016. odnosno u veljači 2017.

ETUC-ova analiza kampanje te vanjska evaluacija ocijenili su upravo kampanju SSSH „Vrijeme je za NAŠ oporavak – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta“ najboljom kampanjom. U obrazloženju je istaknuta „impresivna strategija i niz različitih događanja i aktivnosti uz veliko medijsko praćenje“. Posebno je naglašena činjenica kako su „lice kampanje“ bili sami radnici, kao i činjenica što je kampanja osvijetlila probleme žena i napose mladih radnika. Kao inovativne ideje i ciljane aktivnosti istaknute su akcije i inicijative „Reci to cipelama“ i „Vrijedim više“. Aktivnosti i napori SSSH doveli su do povećanja minimalne plaće, ali i do trenda povećanja plaća u nekoliko sektora. Posebna važnost kampanje jest u doprinosu boljoj vidljivosti i imidžu sindikata, proaktivnim aktivnostima i relevantnim i pouzdanim podacima i argumentima, te nametanju teme u stručnoj i široj javnosti te posljedično promjeni prevladavajućeg diskursa. Važna pomoć kampanji bili su podaci i materijali ETUC-a i ETUI-a, kao i politička podrška, među ostalim i dva sastanka vodstva SSSH i glavnog tajnika ETUC-a s premijerom i ministrom rada Vlade RH.

Iako nije postignuto široko sudjelovanje svih sindikata članica ETUC-a u kampanji na europskoj razini, kampanja za veće plaće uspjela je mobilizirati veliki broj sindikata iz srednje i istočne Europe, osobito oko teme konvergencije plaća između istoka i zapada Europe.

Utjecaj na europske institucije

ETUC-ova je kampanja privukla pozornost europskih institucija i dovela do pomaka u promišljanju. Prve promjene vidljive su u promjeni institucionalnog narativa Europske komisije i Europske središnje banke, koju su za vrijeme krize zagovarali decentralizirano pregovaranje te zajedno s MMF-om doveli do urušavanja nacionalnih sustava kolektivnog pregovaranja u Rumunjskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Irskoj.

Europski stup socijalnih prava, usvojen u studenome 2017., uključuje načela o pravu na pravedne plaće kojima se osigurava pristojan životni standard, odgovarajuće minimalne plaće koje sprečavaju siromaštvo uz rad, te načela koja potiču socijalne partnere na sklapanje kolektivnih ugovora. Godišnje izvješće o rastu za 2018. Europske komisije poziva na dinamičnije kretanje plaća. U lipnju 2018. rasprava je usmjerena prema kolektivnom pregovaranju kao alatu za rješavanje problema.

Zimski paket europskog semestra objavljen u ožujku navodi slab rast plaća, rizik od siromaštva uz rad i neučinkovit socijalni dijalog kao posebne probleme u pojedinim zemljama. Komisija je u studenome upozorila kako su plaće počele rasti u 2018., no i dalje ispod razine rasta produktivnosti i ispod očekivanja, imajući na umu pozitivne rezultate na tržištu rada i u ekonomiji u nekim zemljama.

Do ove promjene diskursa o plaćama došlo je nakon brojnih sastanaka između vodstva ETUC-a i premijera i ministara rada država članica EU, ali i raznih tijela EU-a. Pitanje rasta plaća bilo je i na dnevnome redu Tripartitnog socijalnog samita. Na konferenciji u lipnju u Sofiji, na kojoj je pokrenut Savez za konvergenciju plaća, sudjelovalo je 18 ministara rada ili drugih visokih vladinih dužnosnika.

Medijska pokrivenost

Kampanja je naišla na odličan odjek u medijima u različitim dijelovima Europe, ne samo u zemljama srednje i istočne Europe. Neki od najobjavljivanijih materijala i informacija su objave koje su se odnosile na činjenicu da radnici u 9 zemalja zarađuju manje u 2017. nego što su zarađivali 2010., o rastućim razlikama u plaćama između istoka i zapada, o tome da su plaće izvršnih direktora tvrtki tijekom 4 dana trajanja skupa u Davosu jednake prosječnim plaćama koje radnik prima tijekom 18-24 mjeseca, kao i objave o pokretanju Saveza za konvergenciju plaća, povećanju minimalne plaće, te zahtjev za veće plaće mladim radnicima.

Veliku ulogu u odličnoj medijskoj pokrivenosti imali su materijali i podaci koje se redovito pripremali i osiguravali ETUC i ETUI. SSSH je tijekom kampanje imao više od 100 priopćenja za medije i medijskih gostovanja te velik broj objava u različitim medijima, kao i dvadesetak skupova sa sindikalnim povjerenicima i aktivistima, te desetak konferencija i rasprava, uz značajne aktivnosti i prisutnost na društvenim mrežama.

Utjecaj i uspjesi

Sindikati, napose sindikati iz srednje i istočne Europe, izvijestili su kako je ETUC-ova kampanja doprinijela ostvarivanju opipljivih rezultata na nacionalnoj razini. Primjerice, u Češkoj je kampanja ČMKOS-a dovela do povećanja minimalne plaće za 11 posto te rezultata u kolektivnim pregovorima, kao i bolje vidljivosti sindikata. U Bugarskoj je također povećana minimalna plaća za 9,5 posto u 2017. te 10,9 posto u 2018. uz rezultate i u kolektivnom pregovaranju te rast plaća u privatnom sektoru od 7,1 posto u 2018. U Latviji je minimalna plaća povećana 20 posto u 2018. te je potpisan sporazum na razini nacionalnog tripartitnog vijeća o povećanju plaća za radnike u obrazovanju i znanosti. U Slovačkoj je minimalna plaća povećana 7,4 posto 2017., 10,3 posto 2018. te 8,3 posto 2019. godine za 200.000 radnika. Prosječna plaća porasla je za 5-6 posto. U Sloveniji je istaknut rast plaća od 5 do 8 posto u sektoru maloprodaje i javnom sektoru kao i potpisivanje kvalitetnijih kolektivnih ugovora. Britanski sindikati poseban su naglasak stavili na plaće u javnom sektoru, dok španjolski traže minimalnu plaću i strategiju kolektivnog pregovaranja kojom bi osigurali svim radnicima plaću od najmanje 1.000 eura.

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom