SSSH

PočetnaVijestiAktivnostiMeđunarodne aktivnostiNovi podaci Međunarodne organizacije rada: Covid-19 srezao plaće

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Novi podaci Međunarodne organizacije rada: Covid-19 srezao plaće

Zagreb, 10. prosinca 2020. - I prije izbijanja pandemije koronavirusa, stotine milijuna radnika diljem svijeta bili su plaćeni manje od minimalne plaće.

Novi izvještaj Međunarodne organizacije rada (MOR) pokazuje kako su mjesečne plaće pale ili su sporije rasle u prvoj polovici 2020., kao posljedica pandemije koronavirusa, u dvije trećine zemalja za koje su dostupni službeni podaci. Očekuje se kako će kriza u budućnosti dovesti do ogromnog pritiska na smanjenje plaća.

Kriza je nesrazmjerno utjecala na plaće žena i radnika s niskim plaćama.

Iako su prosječne plaće u jednoj trećini zemalja rasle, to je uglavnom posljedica toga što je značajan broj radnika s niskim plaćama izgubio posao, što je utjecalo na prosjek s obzirom da više nisu uključeni u službene podatke o plaćama.

U zemljama u kojima su donesene snažne mjere očuvanja radnih mjesta, posljedice krize vidljive su prije svega u padu plaća a ne u masovnom gubitku radnih mjesta.

Globalni izvještaj o plaćama 2020./21.  pokazuje kako nisu svi radnici jednako pogođeni krizom. Posljedice po žene teže su nego po muškarce. Procjena temeljena na uzorku od 28 europskih zemalja pokazuje da bi žene, bez potpora za plaće, izgubile 8,1 posto plaća u drugom kvartalu 2020., u usporedbi s 5,4 posto za muškarce.

Kriza je također teško pogodila radnike s niskim plaćama. Radnici s nižim kvalifikacijama izgubili su više sati rada u odnosu na radnike s višim kvalifikacijama, zaposlenima na stručnim i upravljačkim pozicijama. Koristeći podatke iz skupine 28 europskih zemalja, MOR-ov izvještaj pokazuje da bi bez privremenih potpora 50 posto najslabije plaćenih radnika prema procjenama izgubili 17,3 posto svojih plaća. Bez potpora, prosječni iznos plaća koji je izgubljen na razini svih skupina iznosio bi 6,5 posto. Međutim, potpore za isplatu plaća nadomjestile su 40 posto tog iznosa.

- Porast nejednakosti prouzročen krizom Covid-19 prijeti da iza sebe ostavi siromaštvo i socijalnu i ekonomsku nestabilnost, koji bi imali razorne posljedice. Naša strategija oporavka mora imati ljude u svom središtu. Potrebne su odgovarajuće politike plaća koje vode računa o održivosti radnih mjesta i poduzeća, te koje također odgovaraju na nejednakosti i potrebu da održimo potražnju. Ako želimo graditi bolju budućnost, moramo odgovoriti i na neugodna pitanja o tome zašto su radna mjesta koja imaju veliku društvenu vrijednost, kao što su učitelji i radnici koji rade u skrbi, često vezana uz niske plaće, komentirao je najnoviji izvještaj MOR-a glavni direktor te organizacije Guy Ryder.

Izvještaj analizira sustave minimalne plaće, koji bi mogli imati važnu ulogu u održivom i pravednom oporavku. Minimalne plaće u nekom obliku trenutno postoje u 90 posto država članica MOR-a (od čega u 27 država članica EU: u 21 zakonski propisana, među kojima i u Hrvatskoj, a u šest utvrđena kolektivnim ugovorima). No i prije izbijanja pandemije, 266 milijuna ljudi – 15 posto svih radnika u svijetu – primali su plaću nižu od minimalne, ili zbog kršenja ili zato što su bili isključeni iz tih sustava, pokazuje izvještaj. Žene su više zastupljene među radnicima koji primaju minimalnu plaću ili niži iznos.

- Adekvatne minimalne plaće mogu zaštititi radnike od niskih plaća i smanjiti nejednakost. Međutim, kako bi politike minimalne plaće bile učinkovite, potreban je obuhvatan i uključiv paket mjera. To podrazumijeva bolje poštivanje, proširenje obuhvata na više radnika te utvrđivanje minimalne plaće na adekvatnoj razini koja omogućuje ljudima da osiguraju bolji život za sebe i svoju obitelj, upozorila je Rosalia Vazquez-Alvarez, jedna od autorica izvještaja.

Globalni izvještaj o plaćama 2020./21. također analizira kretanja plaća u 136 zemalja u četiri godini prije pandemije. Izvještaj pokazuje kako je globalni rast realne plaće fluktuirao između 1,5 i 2,2 posto. Realne plaće rasle su brže u Aziji i Pacifiku te u istočnoj Europi, a znatno sporije u sjevernoj Americi i sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi.

Podaci za Hrvatsku

Kad se pogledaju podaci o utjecaju pandemije na europske zemlje, gubitak radnih mjesta i skraćenje radnoga vremena bez presedana mogli bi dovesti do procijenjenoga ukupnog gubitka plaća u iznos od 6,5 posto u prosjeku (prije nego što se u obzir uzmu potpore za plaće), a taj je pad uzrokovan prije svega skraćenjem radnoga vremena. Najveći gubitak plaća – veći od deset posto – procjenjuje se u Irskoj, Portugalu i Španjolskoj, dok je Hrvatska – zajedno s Luksemburgom, Nizozemskom i Švedskom u skupini zemalja s najmanjim gubicima plaće, manjima od tri posto.

Za komentar ovih podataka tražili smo Anu Milićević Pezelj, izvršnu tajnicu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koja nam je kazala sljedeće:

- Kao i u nekim drugim zemljama, i u Hrvatskoj su radnici i radnice s ugovorima o radu na određeno vrijeme većinom završili na burzi i nema ih u statistici plaća. Oni koji i dalje rade,  ili rade u djelatnostima na koje korona kriza nije djelovala (poput graditeljstva) te su im plaće iste ili su, zahvaljujući kolektivnim ugovorima, i porasle, ili su im radna mjesta očuvana zahvaljujući mjerama koje provodi HZZ. Kod Mjere Skraćivanje radnog vremena (od lipnja 2020., posebice priklada na prerađivačku industriju), poslodavac je dužan isplatiti plaću kao da je radnik radio puno radno vrijeme (za neodrađeno radno vrijeme poslodavac dobiva povrat sredstava), a kod Mjere očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19), poslodavac dobiva potporu od 2.000 do 4.000 kuna, ovisno o padu prihoda/primitaka (od ožujka 2020., prilagođavano). Koliko god možemo biti zadovoljni da su javnim novcem značajno očuvana radna mjesta kao i prihodi radnika, što su od početka krize prioriteti SSSH, toliko smo i nezadovoljni jer ovaj iskazani mali pad plaća samo potvrđuje kako su plaće u Hrvatskoj i inače izrazito niske te značajan broj radnika prima između minimalne plaće (3.250 kuna neto u ovoj godini) i visine potpore od 4.000 kuna.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor:
Međunarodna organizacija rada
Savez samostalnih sindikata Hrvatske

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom