SSSH

PočetnaVijestiAktivnostiMeđunarodne aktivnostiRezolucija EGSO-a: EU se treba voditi načelom da je zajednica koja dijeli zajedničku sudbinu

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Rezolucija EGSO-a: EU se treba voditi načelom da je zajednica koja dijeli zajedničku sudbinu

Bruxelles, 11. lipnja 2020. - Na svojoj 552. plenarnoj sjednici, održanoj 10. i 11. lipnja 2020.,  Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je rezoluciju s prijedlozima  obnove i oporavka nakon krize COVID-19, pod  nazivom „EU se treba voditi načelom da je zajednica koja dijeli zajedničku sudbinu”.  Razolucija sugerira iskorištavanje prilika iz krize za izgradnju novoga društvenoga modela jer ne možemo jednostavno obnoviti ono što je postojalo u prošlosti: moramo to restrukturirati i poboljšati.

Rezolucija pokazuje uvjerenje EGSO-a da će „oporavak od posljedica koronavirus krize biti uspješan samo ako bude popraćen restrukturiranjem našeg društva: moramo se usredotočiti na obnovu i na oporavak“. Za EGSO se ta obnova mora temeljiti na načelima na kojima se temelje sve aktivnosti EU: "zaštita ljudskih i socijalnih prava, demokratskih vrijednosti i vladavine prava, oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta, postizanje ciljeva održivog razvoja, razvoj kružnog gospodarstva i postizanje klimatske neutralnosti EU najkasnije do 2050.“

Luca Jahier, predsjednik EGSO-a, rekao je: „Moramo poslati snažnu poruku drugim institucijama EU koje su zatražile naš doprinos. Ovaj je dokument potkrijepljen velikim konsenzusom i to se od nas tražilo.“

Ovu ideju konsenzusa istaknuo je i Stefano Palmieri, izvjestitelj iz Radničke skupine: „Vodeće načelo bilo je pronalaženje sporazuma o obnovi našeg društva, jer je kriza dijelom i posljedica temeljne krize. Zaštita zapošljavanja i dohodaka za sve radnike prioritet je i današnje politike moramo oblikovati s dugoročnom perspektivom“.

Jan Dirx, izvjestitelj u ime Skupine „Raznolikost Europe“ inzistirao je na ideji društvenog pomaka: “Sada imamo prigodu i vrijeme je da radikalno i brzo naša gospodarstva učinimo zelenijim, pravednijim i otpornijim na buduće šokove, a Petr Zahradník, izvjestitelj Skupine poslodavaca, rekao je da je „ideja koja stoji iza Rezolucije prihvaćanje  pristupa koji se ne odnosi samo na mehanički oporavak, već i na kvalitativno restrukturiranje našeg društva.“ Rezulucije je i  važan doprinos EGSO-a Konferenciji o budućnosti Europe koju je najavila Europska komisija.


Preporuke EGSO-a za oporavak
EGSO sa zadovoljstvom pozdravlja i u potpunosti podupire prijedloge Europske komisije: plan „Next Generation EU” („EU sljedeće generacije”) i opći proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Funkcioniranje budućeg instrumenta „Next Generation EU” mora biti komplementarno s novim VFO-om, u kojem se moraju u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir i drugi prioriteti EU-a koji nisu nužno povezani s pandemijom.
1. EGSO je uvjeren da će oporavak od posljedica krize uzrokovane koronavirusom biti uspješan samo ako bude popraćen reorganizacijom našeg društva. Moramo se usredotočiti i na obnovu i na oporavak. Ne možemo se naprosto vratiti na prethodno stanje, već ga moramo obnoviti i poboljšati.

2. EGSO smatra da se reorganizacija i poboljšanje moraju temeljiti na načelima na kojima počiva naše sveukupno djelovanje: zaštita ljudskih i socijalnih prava, demokratskih vrijednosti i vladavine prava, oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta, jačanje gospodarske otpornosti EU-a, ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, stvaranje kružnog gospodarstva, postizanje klimatske neutralnosti u EU-u najkasnije do 2050. i potpuna provedba europskog stupa socijalnih prava. Moramo osigurati i dobro upravljanje i demokratsku odgovornost.

3. Sudjelovanje svih građana putem organizacija socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva omogućit će reformu gospodarstva i društva. To se posebno odnosi na postupak europskog semestra, koji će imati sve važniju ulogu u praćenju i ocjenjivanju intervencija uvedenih u okviru programa „Next Generation EU“. Države članice i EU stoga se moraju pobrinuti za to da u tom složenom procesu nitko ne bude zapostavljen.

4. Europska unija temelji se na zajedničkim europskim vrijednostima o kojima se ni pod kojim okolnostima ne može pregovarati,  a to su poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava. Te se vrijednosti ne smiju zanemariti kada se EU i njegove države članice suočavaju s izvanrednim stanjem i njegovim posljedicama u pogledu gospodarskih i socijalnih izazova. Iako odgovor na trenutačnu krizu treba biti brz i opravdava određene izvanredne i vremenski ograničene mjere, one ne smiju biti u suprotnosti s vladavinom prava i ne smiju ugroziti demokraciju, diobu vlasti i temeljna prava europskih građana. EGSO ustraje u tome da sve mjere politike u tom pogledu moraju u potpunosti biti u skladu s našim zajedničkim vrijednostima utvrđenima u članku 2. UEU-a.

5. U tom novom procesu oporavka i obnove EGSO se nada da će predstojeća konferencija o budućnosti Europe biti prilika za jačanje i produbljivanje institucionalne strukture EU-a te za istinsku obnovu europskog projekta, sposobnog za suočavanje s izazovima u nadolazećim desetljećima.

6. Glavna područja procesa oporavka i obnove uključuju:
• promicanje reforme gospodarskog upravljanja u Europskoj uniji revizijom Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se istodobno zajamčili i stabilnost i rast;
• oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta kako bi ono i dalje bilo integrirano, funkcionalno i učinkovito te kako bi se ponovno uspostavila konkurentnost;
• nastavak provedbe nužnih strukturnih promjena i s njima povezanih aktivnosti ulaganja, prije svega kada je riječ o digitalnim, pametnim i socijalnim inovacijama i zelenoj tranziciji;
• stalno poboljšanje konkurentnosti EU-a;
• stvaranje uvjeta za jačanje uloge radne snage kao jednog od glavnih čimbenika ponovnog pokretanja europskog gospodarskog sustava;
• stvaranje uvjeta za jačanje samodostatnosti i otpornosti EU-a u suočavanju s globalnim posljedicama;
• stvaranje uvjeta za zadržavanje kontrole nad strateškom imovinom i industrijskim sektorima EU-a;
• znatno poboljšanje opskrbnih lanaca EU-a u slučaju rizika i hitnih situacija.

7. Ulaganja u okviru kratkoročnog gospodarskog poticaja ne bi smjela utjecati na strukturnu preobrazbu europskog gospodarstva ili bi je trebala ubrzati u smjeru nultog onečišćenja, obnove biološke raznolikosti i klimatske neutralnosti do 2050.

8. Održiva ulaganja u zajednice, javne prostore, zdravstvenu skrb, obrazovanje, socijalne usluge, stambene objekte i infrastrukturu s nultom stopom emisija ugljika, zaštitu i obnovu biološke raznolikosti te decentralizaciju proizvodnje energije imat će presudnu važnost za ostvarenje „gospodarstva blagostanja“. Jedno od područja kojima bi trebalo dati prednost jest energetska obnova zgrada.

9. EGSO smatra da bi konkurentnost sustava proizvodnje u EU-u trebalo ponovno pokrenuti jačanjem sustava malih i srednjih poduzeća, velikih poduzeća i socijalnih poduzeća. Na taj bi način poduzeća trebala biti pokretači razvoja u smjeru zelene i digitalne tranzicije i ponude dostojanstvenog rada.

10. Prioritet je zaštita radnih mjesta i dohotka za sve radnike, stoga današnje politike moramo oblikovati imajući na umu dugoročnu perspektivu (osposobljavanje, cjeloživotno učenje itd.). Na taj način trebali bismo i zajamčiti zaštitu ranjivih skupina (radnika na nesigurnim radnim mjestima, siromašne djece, osoba s invaliditetom, stanovnika u marginaliziranim područjima itd.).

11. Na temelju instrumenta za oporavak „Next Generation EU“ bit će potrebno osigurati postupno povećanje vlastitih sredstava EU-a uvođenjem relevantnih i primjerenih izvora prihoda koji će se moći odabrati, kao što su sustavi EU-a za trgovanje emisijama, zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB), digitalni porez, porez na financijske transakcije, porez na CO2 ili emisijska dobit. EU bi u međuvremenu trebao pojačati svoj angažman u borbi protiv poreznih prijevara i agresivnog poreznog planiranja, aktivirati koordinacijski mehanizam kojim se može neutralizirati agresivno porezno planiranje i suzbiti utaja poreza te pokrenuti odlučnu strategiju borbe protiv pranja novca.

12. Treba u potpunosti iskoristiti nove, održivije poslovne modele u nastajanju (modele kružne ekonomije, ekonomije dijeljenja, socijalne ekonomije itd.). Oni su također odlika društvenog modela EU-a i omogućuju dvostruko stvaranje vrijednosti – gospodarske i socijalne vrijednosti – te služe kao instrumenti za ostvarivanje europskog zelenog plana i ciljeva održivog razvoja. Ti poslovni modeli pružaju priliku za gospodarski oporavak, ali i za rješavanje društvenih pitanja. Ovdje će od presudne važnosti biti akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, kao i obećani akcijski plan EU-a za socijalnu ekonomiju (proljeće 2021.).

13. Planom oporavka morat će se promicati: održiviji prehrambeni sustavi, i na razini proizvodnje i na razini potrošnje, u skladu s namjerama Komisije iz strategije za održivu hranu „Od polja do stola“; prehrambena suverenost EU-a u duhu solidarnosti između raznih oblika europske poljoprivrede i integracija gospodarskih, socijalnih i ekoloških aspekata te ambiciozan prijedlog nove strategije EU-a za biološku raznolikost.

14. Najvažnije od svega, jedna od glavnih pouka krize uzrokovane koronavirusom jest da je potrebno ojačati zdravstvene sustave u gotovo svakoj državi članici EU-a stvaranjem „zdravstvene unije EU-a”.

15. EU mora ponovno preuzeti svoju geopolitičku stratešku ulogu u promicanju globalnih mirovnih procesa kako bi se ponovno otvorile mogućnosti za gospodarski razvoj u susjedstvu EU-a: na zapadnom Balkanu, u zemljama Euromeda, u zemljama Istočnog partnerstva te u drugim područjima izloženima sukobima.

16. Mjere koje je potrebno poduzeti, bez obzira na to koliko su kvalitetne i opsežne, mogu biti djelotvorne i računati na potporu samo ako dosegnu područja i ljude kojima su namijenjene. Stoga je iznimno važno uložiti velike napore kako bismo se pobrinuli za to da ih i institucije EU-a i države članice djelotvorno provedu.

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom