SSSH

PočetnaVijestiKampanjeMladi sve češće na prekarnim poslovima

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Mladi sve češće na prekarnim poslovima

Zagreb, 27. lipnja 2017. - Europska konfederacija sindikata (ETUC) danas je objavila briefing dokument o mladima i prekarnim radnim mjestima.

Mladima u odnosu na starije prijeti puno veća vjerojatnost da će imati prekarni posao. Ugovori o radu na određeno vrijeme među mladima rapidno se povećavaju, a u 2015. su obuhvaćali 43,3 posto mladih u dobi od 15 do 24, u usporedbi s 14,1 posto svih radnika. Međutim, udio je povećan na 75 posto u Sloveniji, 73 u Poljskoj, 70 u Španjolskoj, 67 u Portugalu i 53 posto u Nizozemskoj. Od tih mladih ljudi, 78 posto u Španjolskoj i 82 posto na Cipru nisu uspjeli dobiti stalno zaposlenje. U nekim je zemljama zapošljavanje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme postalo uobičajena praksa i zajedničko iskustvo mladih osoba koji bi radije radili na ugovor na neodređeno vrijeme.

Osobe zaposlene s nepunim radnim vremenom činile su 32 posto radnika u dobi od 15 do 24 godina u EU 2015. godine, pri čemu je u Nizozemskoj ta stopa čak 80 posto, u Švedskoj 49, u Španjolskoj 38, a u Italiji 29 posto. Rad s nepunim radnim vremenom može odgovarati mladima koji se još obrazuju, no to ne vrijedi za sve. U Italiji 84 posto mladih osoba zaposlenih s nepunim radnim vremenom želi posao s punim radnim vremenom; u Španjolskoj 54 posto osoba radi s nepunim radnim vremenom jedino zato što ne mogu pronaći posao s punim radnim vremenom.

Mnogi drugi oblici prekarnoga rada kriju se iza službene statistike. U Ujedinjenom Kraljevstvu, 8 posto radnika u dobi od 15 do 24 godina radi na ugovorima s nula sati rada, drugim riječima nije im zajamčen nikakav plaćeni rad. To znači da je njihov pregovarački položaj vrlo slab. U ostalim zemljama u porastu je praksa lažnog samozapošljavanja ili korištenja komercijalnih ugovora umjesto ugovora o radu. Time se poslodavca oslobađa pravne odgovornosti (npr. osiguranja, prava na naknadu za blagdane, odredbe koje se odnose na zaštitu okoliša). Prema procjenama, 13 posto radnika su u takvom položaju u Poljskoj, a velika je vjerojatnost da su mnogi od njih mlade osobe.

Osnovne informacije o prekarnom radu

Mladi su češće zaposleni na prekarnim poslovima. Viši udio mladih osoba ima ugovore o radu s nepunim radnim vremenom: 32,1 posto radnika u dobnoj skupini  od 15 do 24, u usporedbi s 19,6 posto u skupini od 15 do 64 u 2015. godini. Tome je dijelom tako zbog činjenice da neki mladi kombiniraju rad s nepunim radnim vremenom s obrazovanjem i osposobljavanje, no sada je obuhvaćen puno širi krug. Broj mladih na nepunom radnom vremenu značajno je porastao u gotovo svim državama članicama EU-a od 2008. do 2015.

Znatno više od polovice svih mladih osoba zaposlenih na nepuno radno vrijeme u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i na Cipru prihvatilo je takav posao jer nisu bili u mogućnosti pronaći posao s punim radnim vremenom.

Znatno više od polovice svih mladih osoba na ugovorima o radu na određeno vrijeme u 12 država članica EU-a nisu mogli dobiti stalni posao. To se odnosi na Belgiju, Bugarsku, Češku Republiku, Grčku, Španjolsku, Cipar, Mađarsku, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Finsku. U čitavoj Europskoj uniji, više od jedne trećine tražilo je sigurne poslove.

Ostali oblici prekarnosti

Ugovori o radu s nula sati rada, koji ne jamče niti minimum sati, uobičajeni su među mladima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ukupni broj mladih radnika na ugovorima s nula sati rada procjenjuje se na 905 000 u 2016. (u usporedi s vjerojatno manje preciznim podatkom od ukupno 168 000 u 2010. godini), 2,8 posto od zaposlenih. Stvarni broj sati rada značajno varira, pri čemu neki odrade radno vrijeme koje odgovara radu s punim radnim vremenom.

Mladi su prisiljeni prihvatiti različite vrste nesigurnih radnih aranžmana u različitim zemljama, iako nema preciznih podataka. U Poljskoj se u velikoj mjeri koriste komercijalni ugovori, i vjeruje se da oni obuhvaćaju oko 13 posto radnika, koji se pojavljuju u službenoj statistici kao zaposleni na privremenim poslovima ili poslovima s nepunim radnim vremenom. Komercijalni ugovori podrazumijevaju da ti radnici nisu pokriveni radnim zakonodavstvom te stoga nemaju ni pravo na godišnji odmor, zaštitu zaposlenja ili naknade koje se ostvaruju temeljem uplate doprinosa za socijalno osiguranje. Ovo utječe na veliki, ali neutvrđen, broj mladih radnika.

 

 

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor