SSSH

PočetnaVijestiKampanjePredsjednik SSSH o prekarnom radu u Studiju 4

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Predsjednik SSSH o prekarnom radu u Studiju 4

Zagreb, 15. srpnja 2016. – Gostujući u današnjoj emisiji Studio 4 (HTV 4), predsjednik SSSH Mladen Novosel upozorio je na problem sve učestalijeg prekarnog, nestandardnog rada, koji, u pravilu, nije izraz volje, odnosno izbor radnika, već je on, u nedostatku sigurnijih oblika rada, prisiljen prihvatiti bilo kakav način rada koji mu poslodavac nudi.

Ono što karakterizira prekarni rad je ograničeno trajanje ugovora (na određeno vrijeme, privremeno, sezonski, dnevno, povremeno), fragmentiran i složen radni odnos (neregulirani, lažna samozaposlenost, podugovaranje, agencijski ...), te niska plaća, slaba zaštita od prekida radnog odnosa, nedostatak pristupa socijalnoj zaštiti, uključujući i zaštiti na radu, te nemogućnost korištenja prava na radu, uključujući i pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje. Takav je oblik rada poslodavcima poželjan zato što je jeftiniji, fleksibilniji, te omogućuje „discipliniranje radnika“.
Trenutno se u medijima govori o studiji o prekarnome radu u deset novih članica Europske unije, što ga je financirala Europska komisija, a stanje u Hrvatskoj obradio Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Rezultati pokazuju kako je najrašireniji oblik nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj rad na određeno vrijeme. Više od 95 posto novog zapošljavanja u 2015. godini odnosilo se na ugovore na određeno vrijeme.

Upravo je to pokazalo i istraživanje SSSH provedeno u ljeto 2015., u sklopu  kampanje protiv zloupotrebe atipičnih oblika rada „Rad nije roba“.

U sklopu kampanje SSSH je usvojio i akcijske planove djelovanja prema javnim vlastima, poslodavcima ali i unutar sindikata, kako bi se zaštitilo i unaprijedilo prava i interese prekarnih radnika.

Kad je riječ o aktivnostima prema javnim vlastima (RH i EU), putem tripartitnog socijalnog dijaloga, te drugih raspoloživih metoda javnog zagovaranja i pritiska, SSSH i udruženi sindikati promicat će i zalagati se, među ostalim, za izmjene zakona na način da potiču zapošljavanje putem sigurnijih oblika ugovora o radu, umjesto sadašnjih koji potiču i promoviraju jeftinije i fleksibilnije oblike.
Putem bipartitnog socijalnog dijaloga i drugih aktivnosti usmjerenih prema poslodavcima, granskim udrugama poslodavaca i Hrvatskoj udruzi poslodavaca, SSSH i udruženi sindikati radit će na inicijativama kao što su: edukacija i upute poslodavcima, odnosno njihovim odgovornim osobama, da na novootvorena ili upražnjena radna mjesta trebaju zapošljavati po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme jer provjera rada novog radnika nije svrha ugovora o radu na određeno vrijeme; iniciranje potpisivanja što više granskih kolektivnih ugovora (zbog mogućnosti proširenja na sve poslodavce u djelatnosti, što bi povećalo i pokrivenost radnika); ugrađivanje posebne zaštite prekarnih radnika u kolektivnim ugovorima.

Treći i najvažniji dio akcijskog plana SSSH za zaštitu prekarnih radnika provest ćemo zajedničkim aktivnostima SSSH i udruženih sindikata, ponajprije iz razloga što erozija tradicionalnih radnih odnosa i fragmentacija kolektivnog pregovaranja pred sindikate stavljaju velike izazove i potrebu za modernizacijom modela organiziranja, kao i usvajanjem nove strategije jačanja sindikata na radnom mjestu. Strategija sindikata mora počivati na jačanju solidarnosti sa i za prekarne radnike, jačanju međunarodne solidarnosti i savezništava, zagovaračkom djelovanju prema vlastima, organiziranju i praktičnoj pomoći prekarnim radnicima, unapređenju i proširenju kolektivnih ugovora, ali i promicanju sindikalne vizije dostojanstvenog rada kao suprotnosti prekarnom radu. Preduvjet tome je snažna demokratska kultura sindikalnog organiziranja, inkluzivnost, snažni kapaciteti i vještine i prije svega svijest o potrebi zaštite prekarnih radnika. Nužan je povratak temeljnim načelima demokratskog sindikalizma – solidarnosti i zajedništvu.


 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom