SSSH

PočetnaVijestiKampanjeSve popularniji oblik izrabljivanja radnika u Hrvatskoj: 'Ne smijem uzeti ni dana bolovanja iako moram na operaciju'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Sve popularniji oblik izrabljivanja radnika u Hrvatskoj: 'Ne smijem uzeti ni dana bolovanja iako moram na operaciju'

Zagreb, 5. veljače 2018. (slobodnadalmacija.hr/sssh) - Angažiranje radnika u Hrvatskoj preko agencija za privremeno zapošljavanje uzima sve više maha – poslodavci mu pribjegavaju zato što im je puno lakše i jeftinije "unajmiti" djelatnika negoli ga primiti u stalni radni odnos. O zloupotrebi ovog instituta za Slobodnu Dalmaciju govorila je izvršna tajnica SSSH Ana Milićević Pezelj. Objavljeni tekst prenosimo u cijelosti:

- Radi se, naime, o tomu da ustupljeni radnik nema ugovor s tvrtkom u kojoj obavlja posao, nego je njegov poslodavac agencija, koja mu daje i plaću. Treća strana je "korisnik", odnosno tvrtka koja koristi usluge agencije i plaća joj, naravno, proviziju za radnika. To joj se definitivno više isplati negoli plaćati državi sva davanja i doprinose za dotičnog djelatnika, a eventualno i otpremninu ako dođe do otkaza.
Broj ustupljenih radnika, prema statistici Ministarstva rada i mirovinskog sustava koja se odnosi na 2016. godinu, iznosio je 19.327, dok podaci za 2017. trebaju stići do 1. ožujka. Najveći broj korisnika usluga agencija bilježi se u sektoru prerađivačke industrije, zatim trgovine, informacija i komunikacija te poljoprivrede, dok se najveći broj ustupljenih radnika i dalje bilježi u sektoru telekomunikacija i šumarstva, kao i u sektoru prerađivačke industrije kod većih i velikih poslodavaca te u javnom sektoru na komunalnim poslovima.

U Sindikatu trgovine Hrvatske kažu nam kako imaju saznanja da gotovo svi veći trgovački lanci u Hrvatskoj na taj način angažiraju dio radne snage, pogotovo u sezoni, kad su potrebe najveće.

Premda smo poslali upit brojnim trgovcima, odgovorili su nam samo "Kaufland" i DM. Iz najvećeg lanca drogerija u Hrvatskoj poručuju kako "iznimno koriste usluge agencija za zapošljavanje", odnosno samo kod rijetkih slučajeva iznenadnog povećanja opsega posla koji se treba obaviti u kratkom vremenskom razdoblju.

I iz "Kauflanda" napominju kako redovito traže pojačanja, ali da agencijske usluge koriste rijetko...

Premda smo neslužbeno doznali kako i "Lidl" unajmljuje na ovaj način djelatnike, iz te trgovine su nam poručili kako nisu u mogućnosti odgovoriti na naš upit o spomenutoj praksi. Odgovor nismo dobili ni iz "Spara"...

O zapošljavanju preko agencija nerado se govori, što nam potvrđuje i Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH). U zadnje dvije godine, napominje naša sugovornica, ne mogu doći do podataka o tomu koliko radnika "iznajmljuju" agencije, pa će im, dodaje, biti dragocjeni ovi koje su nama poslali iz Ministarstva.

– Ovakvo zapošljavanje je zakonski regulirano, no praksa pokazuje kako postoje razni načini da se zakon izigra, naravno, nauštrb radnika.

Primjera radi, djelatnik koji je angažiran posredstvom agencije ne smije se zadržati na radnom mjestu dulje od tri godine. Prije isteka tog roka, radnika se, međutim, samo ustupi drugoj agenciji i počinje mu teći novi ugovor, pod istim uvjetima.

Zakon kaže i da "iznajmljeni" radnik mora imati jednake uvjete rada kao i svi ostali u tvrtki u kojoj je angažiran. To se, međutim, odnosi samo na plaću.

Naime, radnici zaposleni preko agencija nemaju ista materijalna prava zajamčena kolektivnim ugovorom kao oni koji s tvrtkom, u kojoj obavljaju posao, imaju sklopljen ugovor o radu. To se odnosi na regres, božićnice, pitanje godišnjih odmora, bolovanja...

Srela sam prije neki dan poznanika koji mi je rekao kako za nužan operativni zahvat ne smije uzeti ni dana bolovanja jer je zaposlen u agenciji koja mu mjesec za mjesecom produljuje ugovor. Možete zamisliti kako je živjeti u takvoj neizvjesnosti! U tim agencijama 99 posto radnika ima ugovor na određeno – govori Ana Milićević Pezelj iz SSSH.

Budući da se govori kako agencije naknadu uzimaju ne samo od korisnika, nego i od radnika, koji onda prime 10 do 30 posto manju plaću od kolega u tvrtki u kojoj su angažirani, pojašnjenje smo potražili u DEKRA-i. Riječ je o njemačkoj tvrtki koja je otvorila svoje urede po Hrvatskoj, a trenutačno zapošljava 1.044 agencijska radnika.

Ističu da DEKRA poštuje Zakon o radu, te da svoje usluge naplaćuje jedino od korisnika.

– Praksa je do sada pokazala kako najveći interes i potražnja vladaju u djelatnostima logistike, telekomunikacijsko-informacijske tehnologije (call centri) te turizma – kažu u ovoj agenciji i dodaju kako je, u prosjeku, srednja stručna sprema najzastupljenija kategorija radnika unutar DEKRA-e.


Vezane vijesti:

Svjedočanstvo iz 2016. godine: https://www.youtube.com/watch?v=phNE25ao68g  _by Savez samostalnih sindikata Hrvatske


Kampanja SSSH protiv zloupotrebe atipičnih oblika rada „RAD NIJE ROBA!“:

Za borbu protiv prekarnog rada potreban je sveobuhvatan odgovor koji uključuje ekonomske, monetarne, fiskalne, socijalne i politike zapošljavanja usmjerene prema punoj zaposlenosti i jednakosti prihoda, zakonodavni okvir koji vodi ukidanju prekarnog rada, smanjenju nejednakosti i jačanju demokracije u društvu i na radnom mjestu. To zahtijeva snažnije napore sindikata u zastupanju radnika i kolektivnom pregovaranju, kao jednom od najznačajnijih alata za reguliranje prekarnog rada i uvjeta rada prekarnih radnika.

Sindikati moraju prisiliti vlade da se vrate održivom razvoju, što uključuje i više kvalitetnih radnih mjesta. Stoga je potrebno unaprijediti organiziranost, snagu i utjecaj sindikata, što je moguće samo jačanjem solidarnosti i zajedništva odnosno usvajanjem odgovarajuće strategije i povećanim zalaganjem za sindikalno organiziranje i učlanjivanje prekarnih radnika.  Nužno je prevazići podjele na zaštićene i nezaštićene te učlanjivati i štititi jedne i druge. Sindikati moraju odgovoriti na probleme i očekivanja prekarnih radnika i postati njihov „alat“ emancipacije. Zajedno moramo ne samo organizirati prekarne radnike već unaprijediti standarde kako bi prekarni rad pretvorili u dostojanstveni.


 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom