SSSH

PočetnaVijestiKampanjeUvesti reda u prihodovnu stranu mirovinskog sustava

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Uvesti reda u prihodovnu stranu mirovinskog sustava

Osijek, 28. ožujka 2019. - Inicijativa 67 je previše (SSSH, NHS i MHS), koja od 27. travnja do 11. svibnja prikuplja potpise za raspisivanje referenduma o izmjenama uvjeta za odlazak u mirovinu, održala je regionalni skup sindikalnih povjerenika i aktivista s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u Osijeku radi utvrđivanja lokalnih organizacijskih kapaciteta, te definiranja organizacijskih potreba za uspješno provođenje potpisa.

- Moramo se aktivirati da svakome građaninu Hrvatske omogućimo davanje svojeg potpisa za izmjene, jasni su bili predstavnici Inicijative, napominjući kako je mirovinski sustav jako kompliciran i ima jako puno problema, te kako referendumom žele ispraviti zadnju nepravdu u nizu i vratiti Zakon o mirovinskom osiguranju tamo gdje je bio 31. prosinca 2018. godine.

UKLJUČI SE I TI!

Referendumsko pitanje, o kojemu se Inicijativa konzultirala sa stručnjacima, napisano je u obliku zakonskoga prijedloga. Ako referendum bude uspješan građani će svojim glasanjem izravno usvojiti novi zakon kojim će se postaviti dob za odlazak u starosnu mirovinu na 65 godina, čime će se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljiti. Ublažit će se trajno umanjenje (tzv. penalizacija) prijevremenih mirovina sa 0,3 posto na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18 posto, već 12 posto.

Dosta je bilo govora o medijskoj kampanji Ministarstva rada i mirovinskog sustava i govorenju  neistine. Podatak kako u mirovinskom sustavu godišnje fali 18 milijardi kuna je iskrivljen i napumpan podatak.

Istina je da je stvarni deficit mirovinskog sustava znatno manji. 

Kada bi precizna računica bila moguća, vjerojatno bi pokazala kako bi mirovinski doprinosi, uz njihovu uplatu i za radnike koji rade „na crno“, bili dovoljni za pokrivanje trenutnih troškova mirovine stečenih na osnovu radnog staža.

Uz suzbijanje sive ekonomije, a u cilju postizanja održivosti mirovinskog sustava, među prioritetima države trebalo bi biti i povećanje nadzora primjene zakona i kolektivnih ugovora, kao i općenito poticanje sigurnijih i dobro plaćenih radnih mjesta.

Problem je i isplata mirovina po posebnim propisima iz radničkih doprinosa. Racionalizacija takvih mirovina je preporuka Europske komisije, jedina koju Vlada sustavno ignorira. Od oko 17 milijardi kuna manjka u stupu međugeneracijske solidarnosti, preko 5,5 milijardi otpada upravo na mirovine po posebnim propisima. Takve bi se mirovine trebale izdvojiti u zaseban stup unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odvojen od radničkih mirovina, a njihove bi se isplate, u dijelu koji nije pokriven uplatama doprinosa u HZMO-u, trebale doznačavati izravno iz Državnog proračuna, sukladno financijskim mogućnostima. Time bi se postigla veća transparentnost mirovinskog sustava i omogućilo namjensko trošenje radničkih doprinosa.

Mirovine koje nisu stečene na osnovi radnog staža, ne trebaju se ni financirati iz sredstava mirovinskog doprinosa, već iz općih poreznih zakona.

Za sveukupno sagledavanje financijskog stanja mirovinskog sustava bitno je napomenuti u činjenicu kako je uvođenjem drugog mirovinskog stupa 2002. godine četvrtina ukupnog iznosa doprinosa za mirovinsko osiguranje preusmjerena na račune individualne kapitaliziranje štednje. Taj potez je narušio funkcioniranje prvoga stupa, temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, stvorivši tzv. tranzicijski trošak. U 2016. godini u drugi stup ukupno je uplaćeno 5,4 milijarde kuna (podaci REGOS-a), te bi deficit mirovinskog sustava, tj. prvoga stupa, bio za isti iznos manji da nije nikada uveden drugi stup. Taj tranzicijski trošak priznaje i država, te na osnovi njega uplaćuje dio svojih prihoda iz općih poreza HZMO-u.

Dakle, umjesto snižavanja mirovinskih prava potrebno je fokusirati se na prihodovnu stranu mirovinskog sustava!

I zato, potpiši za referendum!

Osim što je regionalni skup okupio više od 200 sindikalnih povjerenika i aktivista, press konferencija, koja mu je prethodila, pobudila je veliko zanimanje javnosti, a predsjednici SSSH i NHS-a Mladen Novosel i Krešimir Sever gostovali su i na Televiziji Slavonije i Baranje:



Iz medija:

Inicijativa "67 je previše" na referendum pozvala i u Osijeku _radio.hrt.hr

Sindikati optimistični uoči prikupljanja potpisa za referendum _glas-slavonije.hr

“67 JE PREVIŠE” _osjecka.com

 

 

 

Hoćete li potpisati za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za umirovljenje?

DA
NE
RAZMIŠLJAM