SSSH

PočetnaVijestiMeđunarodne aktivnostiGotovo dva milijuna ljudi godišnje umre od bolesti i ozljeda povezanih s radnim mjestom

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Gotovo dva milijuna ljudi godišnje umre od bolesti i ozljeda povezanih s radnim mjestom

Ženeva, 20. rujna 2021. - Najnovije procjene Međunarodne organizacije rada (MOR) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore kako je 2016. godine 1.9 milijuna radnika diljem svijeta podleglo bolestima i ozljedama koje su povezane s radnim mjestom. Većina tih smrtnih slučajeva posljedica je respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Nezarazne bolesti odgovorne su za 81 posto takvih bolesti, od kojih su najčešće kronična opstrukcijska bolest pluća (450.000 slučajeva), moždani udar (400.000 slučajeva), srčani infarkt (350.000 slučajeva). Profesionalne bolesti (koje su posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada ili radnom okolišu) odgovorne su za 19 posto preostalih smrtnih slučajeva (360.000).

Istraživanjem je obuhvaćeno 19 rizičnih faktora, među kojima i izloženost prekomjernom radu, onečišćenome zraku, okidačima astme, buci i drugima. Kao ključan faktor odgovoran za najveći broj smrti je prekomjerni rad (750.000). Izloženost onečišćenome zraku na radnom mjestu drugi je najopasniji faktor, odgovoran za 450.000 smrtnih slučajeva.

- Šokantan je broj ljudi koje njihov posao doslovce ubija, rekao je predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. - Ovo istraživanje mora osvijestiti države i tvrtke i potaknuti ih da osiguraju zdravije i sigurnije uvjete za radnike.

Bolesti i ozljede povezane s radom opterećuju zdravstvene sustave, smanjuju produktivnost i mogu imati katastrofalne posljedice na budžete kućanstva, stoji u izvješću.

Na svjetskoj razini, broj smrtnih slučajeva povezanih s radom pao je za 14 posto između 2000. i 2016. godine, no posebno zabrinjava primjetan porast smrti uzrokovanih srčanim i moždanim udarom kao posljedicom prekomjernog rada koji su porasli za 41, odnosno 19 posto.

Ovo izvješće potvrđuje kako je potrebno više aktivnosti kako bi se osigurala zdravija, sigurnija, otpornija i socijalno pravednija radna mjesta.

Svaki rizični faktor podrazumijeva set preventivnih mjera koje su istaknute u izvješću, kao preporuke nacionalnim vladama i u dogovoru s radnicima i poslodavcima. Primjerice, sprečavanje prekomjernoga rada podrazumijeva dogovor o gornjoj granici i broju dozvoljenih prekovremenih sati.

- Ove procjene važan su izvor informacija o bolestima koje se javljaju kao posljedica rada i mogu pomoći u oblikovanju politika za stvaranje zdravijih i sigurnijih radnih mjesta, rekao je predsjednik MOR-a Guy Ryder. - I vlade i poslodavci i radnici mogu poduzeti mjere kojima bi se smanjila izloženost rizičnim faktorima na radnome mjestu. Ti rizični faktori mogu se smanjiti i uvođenjem promjena u organizaciju i sustav rada. Ondje gdje se izloženost rizicima ne može spriječiti, zaštitna oprema mora biti dostupna.

- Međunarodni standardi te alati i smjenice WHO-a i MOR-a dobar su temelj za uspostavu snažnog, učinkovitog i održivog sustava zdravlja i zaštite na radu kojim bi se značajno mogao smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti, rekla je Vera Paquete-Perdigao, direktorica Odjela za upravljanje i tripartizam.

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom