SSSH

PočetnaVijestiMeđunarodne aktivnostiIstraživanje EU-a potvrđuje kako građani žele šire ovlasti EU-a i veći zajednički proračun za suzbijanje pandemije

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Istraživanje EU-a potvrđuje kako građani žele šire ovlasti EU-a i veći zajednički proračun za suzbijanje pandemije

Bruxelles, 20. studenoga 2020. - Istraživanje Europske unije (EU) potvrđuje kako građani žele šire ovlasti EU-a i veći zajednički proračun za suzbijanje pandemije

U jeku drugog vala pandemije koronavirusa, dvije trećine europskih građana traži veću nadležnost EU-a i izdašniji proračun Unije za prevladavanje posljedica koronakrize. Hrvatski građani i dalje smatraju kako novac prioritetno treba usmjeriti na zapošljavanje i socijalna pitanja.

Europski parlament objavio je danas cjelovite rezultate trećeg ovogodišnjeg istraživanja u kojem se europske građane pita za njihov pogled na krizu COVID-19 i stavove prema Europskoj uniji. Iako 50 posto Europljana iznova navodi kako osjećaj nesigurnosti najbolje opisuje njihovo trenutno emocionalno stanje dok pandemija ostavlja sve veće posljedice na ekonomiju, više ispitanika ima pozitivniju sliku o Uniji nego u proljeće.

U Hrvatskoj 39 posto ispitanika osjeća nesigurnost, ali i približan udio njih (36 posto) navodi nadu kao svoje ključno emocionalno stanje.

Većina Europljana podupire veći proračun EU-a za borbu protiv koronavirusa

Sve veći broj građana EU-a osjeća nesigurnost u pogledu vlastite budućnosti, a dvije trećine ispitanika (66 posto) složilo se da bi EU trebao imati više nadležnosti za rješavanje pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj je za to 49 posto ispitanika. Nadalje, većina ispitanika (54 posto) smatra kako bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima kako bi prevladala posljedice krize. U Hrvatskoj to smatra 60 posto ispitanika.

Međutim, ispitanici smatraju najvažnijim da se sredstva EU-a dodjeljuju samo članicama s efikasnim pravosudnim sustavom i snažnim poštivanjem zajedničkih demokratskih vrijednosti EU-a. Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) slaže se da bi EU državama članicama trebao osigurati financijska sredstva samo ako nacionalne vlade poštuju vladavinu prava i demokratska načela.
U Hrvatskoj, tog je mišljenja 74 posto ispitanika. Ispitanicima je javno zdravlje glavni prioritet potrošnje (54 posto), nakon čega slijede gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (42 posto), klimatske promjene i zaštita okoliša (37 posto) te zapošljavanje i socijalna pitanja (35 posto). Hrvatski građani i dalje smatraju kako novac prioritetno treba usmjeriti na zapošljavanje i socijalna pitanja (63 posto).

Stavovi prema Uniji pozitivniji su u usporedbi s prvim istraživanjem provedenim krajem travnja ove godine. Udio ispitanika koji imaju pozitivnu sliku o EU-u neprestano raste, sa samo 31 posto u travnju, na 41 posto u ovom istraživanju. U Hrvatskoj tako misli 39 posto ispitanih građana. Međutim, većina ispitanika i dalje je nezadovoljna razinom solidarnosti među državama članicama EU-a. Otprilike polovica europskih građana (49 posto) zadovoljna je mjerama koje je njihova vlada dosad poduzela u borbi s pandemijom, dok sličan udio, njih 48 posto, nije zadovoljan. Stavovi su negativniji u odnosu na prethodni val istraživanja, s padom zadovoljstva vladinim mjerama.

Financijske poteškoće i dalje opterećuju velik broj Europljana

Diljem EU-a, više od trećine ispitanika (39 posto) navodi da je pandemija koronavirusa već utjecala na njihov osobni dohodak, a u Hrvatskoj to kaže njih 49 posto. Na razini EU-a, 27 posto ispitanika očekuje da će kriza utjecati na njihov dohodak u nadolazećem razdoblju, dok to misli 30 posto ispitanika u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na to da je kriza najviše pogodila mlade i obitelji s djecom: 64 posto građana u dobi između 16 i 34 godine doživjelo je neki oblik financijskih poteškoća, 27 posto ispitanika s djecom koristilo je osobnu ušteđevinu prije nego li je to planiralo. U pet država članica (Cipar, Grčka, Španjolska, Rumunjska i Bugarska) više od polovice ispitanika navodi da je pandemija već utjecala na njihov osobni dohodak.
 

Više informacija na:

Istraživanje EU-a potvrđuje da građani žele šire ovlasti EU-a i veći zajednički proračun za suzbijanje pandemije _europarl.europa.eu

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom