SSSH

PočetnaVijestiMeđunarodne aktivnostiMeđunarodna konferencija rada usvojila ključnu Konvenciju i Deklaraciju

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Međunarodna konferencija rada usvojila ključnu Konvenciju i Deklaraciju

Zagreb, 21. lipnja 2019. – Međunarodna konferencija rada, kojom je obilježena stota obljetnica Međunarodne organizacije rada (MOR), završila je 108. dvotjedno zasjedanje u petak, 21. lipnja 2019. godine usvajanjem povijesne Konvencije i pripadajuće Preporuke o suzbijanju nasilja i zlostavljanja u svijetu rada, kao i Deklaracije koja utire put prema budućnosti rada s čovjekom u središtu.


MOR-ova Stoljetna deklaracija za budućnost rada

Nakon zahtjevnih i teških dvotjednih pregovora i rasprava, predstavnici radnika, poslodavaca i vlada dogovorili su i usvojili ključnu MOR-ovu Stoljetnu deklaraciju za budućnost rada, 2019., obnovljeni društveni ugovor ugrađen u mandat MOR-a prije sto godina. Deklaracija predstavlja potvrdu relevantnosti i važnosti mandata MOR-a u svijetu rada koji se mijenja, poziv na akciju i putokaz za djelovanje MOR-u i njegovim članicama. Stoljetna deklaracija stavlja snažan naglasak na omogućavanje da ljudi imaju koristi od promjena u svijetu rada, jačanjem institucija rada i osiguravanje adekvatne zaštite za sve radnike, te promicanjem održivog, inkluzivnog rast i pune i produktivne zaposlenosti.

Deklaracija je agenda za prava i zaštitu svih radnika u trenutku kada je svijet suočen s ogromnim izazovima klimatskih promjena i digitalne transformacije, te za minimum zaštite radničkih prava za sve radnike, uključujući i stotine milijuna radnika u neformalnoj ekonomiji ili zaposlenih na nesigurnim, opasnim i potplaćenim poslovima. Deklaracija pokriva i globalne lance opskrbe kao i poslove na platformama.

Stoljetna deklaracija za budućnost rada znači da vlade i poslodavci moraju raditi zajedno sa sindikatima i intenzivirati napore kako bi se osigurao dostojanstveni rad u globalnoj ekonomiji koju radikalno mijenjaju slobodna trgovina i deregulacija, digitalizacija i klimatska kriza. Deklaracija poziva tripartitne članice MOR-a iz 187 država svijeta da rade zajedno, i kroz socijalni dijalog, na sljedećim konkretnim područjima:
- Puna zaposlenost i dostojanstveni rad, uključujući trgovinske, industrijske i sektorske politike koje promiču dostojanstven rad;
- Adekvatna zaštita uključujući adekvatnu minimalnu plaću (zakonsku ili ispregovaranu) i zaštita zdravlja i sigurnosti na radu;
- Maksimalno ograničenje radnoga vremena;
- Poštovanje radničkih temeljnih prava;
- Učinkovito ostvarenje rodne jednakosti u prilikama i tretmanu;
- Cjeloživotno učenje i kvalitetno obrazovanje za sve;
- Univerzalni pristup obuhvatnoj i održivoj socijalnoj zaštiti;
- Odgovarajuća zaštita privatnosti i osobnih podataka.
- Učinkovito priznavanje prava na kolektivno pregovaranje.

 

Konvencija br. 190, i pripadajuća Preporuka, o suzbijanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada

Nakon dvogodišnje rasprave, Međunarodna konferencija rada je na svojem 108. zasjedanju, 21. lipnja 2019. godine sa 439 glasa za, 7 protiv i 30 suzdržanih, usvojila povijesnu Konvenciju o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada te pripadajuću Preporuku. Konvencija br. 190 novi je standard MOR-a, koja po prvi puta utvrđuje globalno pravo svih radnika na rad bez nasilja i uznemiravanja. Konvencija ima inkluzivni pristup, te zaštitu proširuje na sve radnike, bez obzira na njihov status.

Konvencijom se nasilje i uznemiravanje u svijetu rada određuje kao raspon neprihvatljivih ponašanja i praksi ili prijetnji, bilo da su se dogodile jednom ili više puta, koje imaju cilj ili posljedicu ili je vjerojatno da će imati posljedicu u fizičkoj, psihičkoj, seksualnoj ili ekonomskoj šteti, a uključuje i rodno utemeljeno nasilje i uznemiravanje. Rodno utemeljeno nasilje i uznemiravanje označava nasilje i uznemiravanje usmjereno na osobe zbog njihovog spola ili roda, ili utječe nesrazmjerno na određeni spol ili rod te uključuje seksualno uznemiravanje.

Konvencija štiti radnike i druge osobe u svijetu rada, uključujući zaposlenike definirane nacionalnim pravom i praksom, kao i osobe koje rade neovisno o njihovom ugovornom statusu, osobe na osposobljavanju, uključujući naučnike i pripravnike, radnike kojima je završilo zaposlenje, volontere, tražitelje posla i prijavitelje za posao te pojedince koji imaju autoritet, obveze ili odgovornosti poslodavca. Konvencija se primjenjuje na sve sektore - privatne i javne, u formalnoj i neformalnoj ekonomiji, u gradskim i ruralnim područjima.

Konvencija se odnosi na nasilje i uznemiravanje u svijetu rada koje se događa tijekom ili je povezano ili proizlazi: iz rada na radnom mjestu, uključujući javne ili privatne prostore gdje su oni određeni kao mjesto rada, na mjestima gdje je radnik plaćen, gdje koristi stanku ili objeduje, ili koristi sanitarne čvorove, mjesta za pranje ili garderobe; tijekom putovanja povezanih s poslom, osposobljavanja, okupljanja ili društvenih aktivnosti; kroz komunikaciju povezanu s poslom,  u smještaju koji je osigurao poslodavac te za vrijeme puta na posao i s posla.
Konvencija obvezuje države na usvajanje, u skladu s nacionalnim pravom i okolnostima te savjetujući se s reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika, uključivog, integriranog i rodno osjetljivog pristupa za prevenciju i eliminaciju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.
Također, Konvencija obvezuje na usvajanje zakonodavstva koje će regulirati i zabraniti nasilje i uznemiravanje u svijetu rada, odgovarajućih mjera za prevenciju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te mjera za nadzor i izvršenje zakonodavstva, kao i osigurati učinkoviti pravni lijek.

Preporuka uz Konvenciju detaljnije nadopunjava i pojašnjava tekst same Konvencije. Konvencija stupa na snagu dvanaest mjeseci  nakon datuma registriranja ratifikacije od strane dvije države članice Međunarodne organizacije rada.
 

MOR razmatrao slučajeve kršenja prava

Odbor Konferencije za primjenu standarda ocjenjivao je predanost nacionalnih vlada osiguranju socijalne zaštite, ali i poštivanje MOR-ovih konvencija. Raspravljena su 24 slučaja država koje u najvećoj mjeri krše MOR-ove standarde, među kojima su Kazahstan, Turska, Zimbabve i Srbija.

U radu povijesne Konferencije sudjelovalo je oko 6.300 zastupnika iz redova vlada, sindikata i poslodavaca iz 178 država članica MOR-a, te promatrači iz nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija. Konferenciji su se obratili i brojni svjetski lideri, koji su sudjelovali i u nizu tematskih foruma, među kojima Angela Merkel, Dmitrij Medvedev, Emmanuel Macron, kao i Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

U radničkom izaslanstvu Republike Hrvatske sudjelovale su Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije, u svojstvu izaslanice, i Ivana Šepak-Robić, savjetnica, iz Matice hrvatskih sindikata.

 

Fotografija: ILO


 

Zašto ste potpisali za referendum #67jepreviše?

Zato što smatram da je to pitanje o kojem moramo imati pravo izjasniti se na referendumu.
Zato što mislim da rad do 67 nije moguć.
Zato što je penalizacija previsoka i nepravedna, posebno s obzirom da uglavnom nije izbor radnika.