SSSH

PočetnaVijestiMeđunarodne aktivnostiObjavljen ITUC-ov Indeks globalnih prava za 2019. godinu: Hrvatska opetovano krši prava radnika

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Objavljen ITUC-ov Indeks globalnih prava za 2019. godinu: Hrvatska opetovano krši prava radnika

ITUC-ov Globalni indeks prava za 2019. godinu: Demokracija u krizi, jer se brutalnom represijom utišava ljutnja i nezadovoljstvo

Nova tehnologija omogućava poslodavcima da izbjegnu plaćanje minimalnih naknada i isključe radnike iz radnog zakonodavstva.

Zagreb, 20. lipnja 2019. (ITUC/SSSH) – Medjunarodna konfederacija sindikata (ITUC) objavila je juer Globalni indeks prava za 2019. godinu, u kojem se ističe kako sustavno potkopavanje temelja demokracije na radnom mjestu i nasilna represija usmjereni protiv štrajkova i prosvjeda dovode mir i stabilnost u rizik. Broj država u kojima se uskraćuje pravo na osnivanje ili učlanjivanje u sindikat povećao se sa 92 u 2018. na 107 država u 2019. godini, dok je pravo na kolektivno pregovaranje osporavano u 80 posto država. Cak 85 posto država krši pravo na štrajk. Hrvatska se i ove godine našla među zemljama u kojima se opetovano krše radnička prava, a izdvojen je slučaj Croatia Airlines, zbog kršenja prava na štrajk.

Sharan Burrow, glavna tajnica ITUC-a  izjavila je: “Od Hong Konga do Mauritanije, od Filipina do Turske, vlade nastoje utišati ljutnju ograničavanjem slobode govora i okupljanja. U 72 posto država radnici nemaju pristup pravdi, ili je on ograničen, dok su teži slučajevi prijavljeni u Kambodži, Kini, Iranu i Zimbabveu.”

“Društveni ugovor između radnika, vlada i tvrtki raspao se u velikom broju država, koje radnicima ne omogućavaju korištenje prava na osnivanje ili učlanjivanje u sindikate, a broj takvih slučajeva se povećao sa 92, koliko ih je bilo 2018. godine, na 107 koliko ih je zabilježeno 2019. godine. Najveći je rast zabilježen u Europi, gdje više od 50% država sada isključuje određene skupine radnika iz zakona (2018. godine je taj postotak iznosio 20%). Dostojanstven rad je na udaru, a prava se osporavaju u tvrtkama koje time izbjegavaju pravila i propise.”“Niti jedan radnik ne smije ostati po strani jer su njihovi poslodavci odabrali poslovni model koji umanjuje odgovornost prema zapošljavanju ili jer su njihove vlade odbacile zakone kojima se jačaju radnička prava. Sve veći broj vlada postaju sukrivci u omogućavanju iskorištavanja rada, jer su sada radnici prisiljeni raditi u neformalnom sektoru ekonomije,” rekla je Sharan Burrow, glavna tajnica ITUC-a.

Napadi na pravo na štrajk u 85% država i napadi na pravo na kolektivno pregovaranje u 80% država potkopavaju ulogu sindikata. U Čadu su zabranjeni svi štajkovi i demonstracije, dok se koriste sudske zabrane kako bi se zaustavili štrajkovi u Hrvatskoj, Gruziji, Keniji i Nigeriji. U Europi, tradicionalnoj kolijevci prava na kolektivno pregovaranje, tvrtke u Estoniji, Nizozemskoj, Norveškoj i Španjolskoj potkopavaju radnička prava.

“Tvrtke koje sustavno napadaju radnička prava sada se suočavaju sa globalnim prosvjedima. Uber se bori protiv štrajkova, a administrativne borbe se odvijaju od Australije do Južne Koreje, od Mumbaija do San Francisca. Radnici u skladištima Amazona u Europi i SAD-u štrajkaju i prosvjeduju, dok su sindikati širom Europe pokrenuli najveći štrajk do sada u povijestii Ryanaira. Korporativna pohlepa je možda globalna, ali su zato radničke akcije ujedinjene u mjeri koja do sada nije viđena,” rekla je Burrow.

ITUC-ov Indeks globalnih prava za 2019. godinu rangirao je 145 država prema 97 međunarodno priznata pokazatelja kako bi s procijenilo gdje se najbolje štite radnička prava u zakonu i praksi.


Glavni zaključci izvještaja su:
 

  • 85 % država krši pravo na štrajk.
  • 80 % država osporava nekim ili svim radnicima kolektivno pregovaranje.
  • Broj država koje isključuju radnike iz prava na osnivanje ili učlanjivanje u sindikat povećao se sa 92 koliko ih je bilo 2018. godine na 107 koliko ih je zabilježeno 2019. godine.
  • Radnici nemaju ili im je pristup pravdi ograničen u 72 % država.
  • Broj država u kojima su radnici uhićeni ili pritvoreni povećao se sa 59 koliko ih je bilo 2018. godine na 64 koliko ih je zabilježeno 2019. godine.
  • Od 145 anketirane države, 54 osporavaju ili ograničavaju slobodu govora i slobodu okupljanja.
  • Javne vlasti su otežale registraciju sindikata u 59 % država.
  • Radnici su doživjeli nasilje u 52 države.



Sindikalisti su ubijeni u deset država: Bangladeš, Brazil, Kolumbija, Gvatemala, Honduras, Italija, Pakistan, Filipini, Turska i Zimbabve.

“Sindikati su na prvoj crti borbe za obranu demokratskih prava i sloboda od korporativne pohlepe koja je zarobila vlade, na način da one sada djeluju protiv radničkih prava. Treba nam Novi društveni ugovor između radnika, vlada i tvrtki kako bi se obnovilo povjerenje, jer ljudi trenutno gube vjeru u demokraciju. Vrijeme je za promjenu pravila,” rekla je Burrow.

Izvještaj rangira deset najgorih država za radnička prava za 2019. godinu, a to su: Alžir, Bangladeš, Brazil, Kolumbija, Gvatemala, Kazahstan, Filipini, Saudijska Arabija, Turska Zimbabve.

Brazil i Zimbabve su po prvi put među deset najgorih država nakon usvajanja nazadnih zakona, nasilnih represivnih mjera usmjerenih protiv štrajkova i prosvjeda, te prijetnji i uznemiravanja sindikalnih lidera.

Belgija, Brazil, Eswatini, Irak, Sierra Leone, Tajland i Vijetnam su pali na rang ljestvici tijekom 2019. godine, jer se povećao broj napada na radnička prava u zakonu i praksi.

Bliski Istok i Sjeverna Afrika još su jednom najgora regija što se tiče postupanja prema radnicima, gdje kafala sustav nastavlja isključivati migrante, koji čine najveći dio radne snage, iz bilo koje zaštite radnika, tako da sada 90 % radne snage ne može ostvariti pravo na osnivanje ili učlanjivanje u sindikat. Potpuno osporavanje osnovnih radničkih prava je prisutno u Saudijskoj Arabiji gdje je tajno pogubljen radnik iz Indonezije.

Uvjeti u Azijsko-pacifičkoj regiji su se pogoršali više nego u drugim regijama, jer je došlo do porasta nasilja, kriminalizacije prava na štrajk i nasilnih napada na radnike. Deset sindikalaca je ubijeno na Filipinima tijekom 2018. godine.

U Africi su radnici uhićeni ili pritvarani u 49 % država. Napadi na radnike su dosegli nezapamćene razine u Kamerunu, Nigeriji, Čadu, Gani, Eswatiniju i Zimbabveu kada su snage sigurnosti pucale na radnike koji su prosvjedovali.

Amerike ostaju zaražene dominantnom klimom ekstremnog nasilja i represije usmjerene protiv radnika i članova sindikata; samo u Kolumbiji su ubijena 34 sindikalca tijekom 2018. godine –što predstavlja dramatičan rast sa 15 koliko ih je bilo prethodne godine.

Radnici su uhićeni i pritvoreni u 25 % država Europe. Sindikalni lideri su ubijeni u Turskoj i Italiji.

Globalni indeks prava

ITUC već 30 godina širom svijeta prikuplja podatke o kršenjima prava, od kršenja radničkih do prava na članstvo u sindikatu i kolektivno pregovaranje. Ovo je šesta godina da ITUC predstavlja svoje zaključke kroz Globalni indeks prava, čime baca jedinstveno i sveobuhvanto svjetlo na to kako su se zakoni, koje donose vlasti, i prakse u tvrtkama pogoršale ili poboljšale u prethodnih 12 mjeseci.

Tri globalna trenda za radnička prava iz Indeksa za 2019. godinu ukazuju da je demokracija u krizi, da vlade nastoje utišati ljutnju radnika upotrebom brutalne represije, no radnici i dalje uspijevaju dobiti pravne bitke u zaštiti radničkih prava.

“Nakon četiri godine kampanja koje su vodili radnici i sindikalni aktivisti u trgovinama Dunnes, vlada Irske je donijela zakon kojim se zabranjuje ugovor o radu na nula radnih sati, dok se jačaju propisi o nesigurnorm radu. Koalicijska vlada na Novom Zelandu nastavlja povlačiti nazadne zakone o radu i ponovno uspostavlja zaštitu za radnike, čime se jača uloga kolektivnog pregovaranja na radnom mjestu,” rekla je Burrow.

ITUC-ov Globalni indeks prava rangira države prema 97 pokazatelja, a ukupna ocjena određuje mjesto države u kategorijama od jedan do pet plus.

1 Sporadično kršenje prava: 12 država

2 Opetovano kršenje prava: 24 države (medju kojima je i Hrvatska)

3 Redovno kršenje prava:26 država 

4 Sustavno kršenje prava: 39 država

5 Nema jamstva prava: 35 država

5+ Nema jamstva prava zbog raspada vladavine prava: 9 država.

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom