SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiGSV o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti: Hoće li hrvatski radnici osjetiti boljitak?

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

GSV o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti: Hoće li hrvatski radnici osjetiti boljitak?

Zagreb, 29. ožujka 2021. - „Riječ je zasigurno o respektabilnim sredstvima te je važno kako će i za što biti upotrijebljena, stoga nije ključno je li dokument lijep već hoće li hrvatski radnici osjetiti oporavak i boljitak, hoće li se podići kvaliteta radnih mjesta. Dakle, ne bismo se smjeli vratiti tamo gdje smo bili prije pandemije, već bismo trebali razviti nešto bolje, održivije. Od konkretnih pitanja zanima nas predviđa li NPOO revitalizaciju Imunološkog zavoda, za što se SSSH već godinama zalaže“,  rekao je danas  na 232. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Naime, predstavljanjem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dokumenta na kojem svi vladini resori, navodno, rade već osam mjeseci, započeo je proces konzultacija sa socijalnim partnerima.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je dokument koji sadrži i reforme i investicije za koje je Hrvatskoj odobreno 6,3 milijarde eura (47,5 milijardi kuna) bespovratnih sredstava (grantova) odnosno oko 12 posto BDP-a 2020., a na raspolaganju će imati i 3,6 milijardi eura (27,1 milijardu kuna) povoljnih kredita ako bude imala potrebu financirati više dobrih reformi. Sredstva su na raspolaganju u razdoblju 2021.-2026. iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ za provedbu kojega je uveden Mehanizam oporavka i otpornosti (RRF).

„Uz to, u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Hrvatskoj je odobreno 12,7 milijardi eura, potom vrlo vjerojatno i milijardu eura za oporavak od potresa kroz Europski fond solidarnosti te gotovo milijardu eura iz REACT-EU. Svemu tome treba pridodati još 5 milijardi eura iz starog VFO-a 2014.-2020., te će u ovom desetljeću Hrvatska  na raspolaganju imati gotovo 30 milijardi eura za ulaganja“, istaknuo je premijer Plenković.

Također je istakao nedavno usvojena tri temeljna EU kriterija/načela plana oporavka koja moraju zadovoljiti svi projekti i reforme predviđene NPOO-om: najmanje 37 posto reformi mora voditi  zelenoj tranziciji, najmanje  20 posto digitalnoj tranziciji te, kao treće, mora biti poštovano načelo nenanošenja značajne štete okolišu.

Vlada bi NPOO trebala usvojiti 1. travnja, nakon čega ide u javnu raspravu, rasprava u Hrvatskom saboru bi trebala biti provedena 14. travnja. Konačno usvajanje planira se za sjednicu Vlade 29. travnja te se odmah upućuje Europskoj komisiji koja ima dva mjeseca za očitovanje, a u sljedećih mjesec dana slijedi konačno usvajanje na Vijeću EU. Nakon prihvaćanja NPOO-a može se očekivati prva isplata, avans u visini 13 posto odnosno 6,1 milijardu kuna.

Koordinator izrade dokumenta, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, predstavio je strukturu dokumenta koji se temelji na Programu Vlade RH 2020.-2024., Nacionalnom programu reformi 2020., Posebnim preporukama Vijeća EU, Akcijskom planu za sudjelovanje RH u tečajnom mehanizmu (ERM II) i Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030.

Predstavio je i osnovne komponente NPOO-a i planirane udjele sredstava (prema sažetku dokumenta koji je sudionike sačekao na radnim stolovima): C1. Gospodarstvo (54 posto), C2. Javna uprava pravosuđe i državna imovina (10 posto), C3. Obrazovanje, znanost i istraživanje (15 posto), C4. Tržište rada i socijalna zaštita (4 posto), C5. Zdravstvo (5 posto) te C6. Inicijativa: Obnova zgrada (12 posto).

Nakon rasprave socijalnih partnera, na pojedine njihove komentare i postavljena pitanja odgovorili su pojedini ministri te je tako od ministra Beroša dobiven odgovor kako  Vlada za inicijativu u vezi Imunološkog zavoda od Komisije nije dobila zeleno svjetlo jer, kako kaže „brzina realizacije nije na našoj strani“! No, Vlada, navodno neće odustati te zaključujemo kako će se  revitalizacija financirati iz drugih izvora.

Predstavnici SSSH su, među ostalim, istakli kako je fokus SSSH na razvijanju otpornosti na buduće izazove te su s tim u vezi očekivali reforme i poticanje investicija s ciljem promjene strukture hrvatske ekonomije jer nas je, zbog prevelike izloženosti turizmu i uslugama, pandemija osobito teško pogodila. Naravno da će turizam i u narednom razdoblju trebati potporu, međutim, u području gospodarstva,  koje nosi više od pola ukupnih sredstava, predstavnici SSSH nisu pronašli ni traga politici reindustrijalizacije. Također su podsjetili na dokument SSSH uoči parlamentarnih izbora 2020. pod nazivom „Nema ekonomskog bez socijalnog oporavka“ te su istakli kako prema svemu što su dosad saznali, socijalni oporavak nije u dostatnoj mjeri adresiran, nema ni spomena o podizanju kvalitete radnih mjesta, nema reformi za više socijalne kohezije i manje siromaštva i socijalne nejednakosti, nema rasprave o osnivanju nacionalnog tripartitno upravljanog Fonda za pravednu tranziciju koji bi bio stalna i snažna potpora radnicima koji će zbog zelene i digitalne tranzicije gubiti radna mjesta kako bi se pripremili za pronalazak novih, nema ni spomena o rodnoj ravnopravnosti koja je na EU razini izuzetno prisutna kao horizontalni uvjet provedbe reformi te, u konačnici, nema ni spomena o provedbi 20 načela Europskog stupa socijalnih prava kojemu je Hrvatska, navodno, 2017. pristupila prilikom proglašenja u Göteborgu. O neadekvatno i nedostatno adresiranom socijalnom oporavku govore i predviđena sredstva – naime, najmanji je udio sredstava (samo četiri posto) namijenjen upravo komponenti Tržište rada i socijalna zaštita.

SSSH će do konačnog usvajanja dokumenta nastojati da se više prostora i sredstava osigura za socijalni oporavak kako bi ga i radnici osjetili.


 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom