SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiIndeks društvenog napretka 2017. - Hrvatska svrstana na 37. mjesto

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Indeks društvenog napretka 2017. - Hrvatska svrstana na 37. mjesto

Zagreb, 14. srpnja 2017 - Indeks društvenog napretka 2017. (Social Progress Index – SPI), kojeg objavljuje američka neprofitna organizacija Social Progress Imperative, Hrvatsku svrstava na 37. mjesto. U istraživanje o društvenom napretku pojedinačnih država na globalnoj razini, koje gospodarske rezultate (rast BDP-a) postavlja rame uz rame s indikatorom koji se odnosi na društvene potrebe pojedinaca, bilo je uključeno 128 država.

SPI je u 2017. za Hrvatsku pokazao, da je među 128 ocijenjenih država, za koje su dostupni potpuni podaci, dosegla ukupni rezultat 78,04, što ju svrstava na 37 mjesto - četiri mjesta lošije u odnosu na prošlu godinu.

Rezultati, gledajući na skupine indikatora, su:

  • Osnovne ljudske potrebe: Vrijednost indeksa iznosi 91,80, što Hrvatsku svrstava na 25. mjesto.
  • Temelji dobrobiti: Vrijednost indeksa iznosi 82,26, što Hrvatsku svrstava na 33. mjesto.
  • Mogućnosti: Vrijednost indeksa iznosi 60,06, što Hrvatsku svrstava na 43. mjesto.


Hrvatska se tim rezultatom pozicionirala pri samom dnu skupine zemalja s „visokim društvenim napretkom“, koja uključuje 24 zemalja pri čemu najviši rezultat bilježi Belgija (87,15), a najniži Argentina (75,90). Hrvatska je također u skupini zemalja srednje i istočne Europe koje u prosjeku ostvaruju slabije rezultate na području mogućnosti u usporedbi sa zemljama zapadne i južne Europe, posebno na području tolerancije i inkluzije. Izvještaj također spominje kako se u Hrvatskoj bilježi pad tolerancije prema imigrantima nakon prethodnih godina kada je zabilježen napredak.

Očekivano, vrlo visok stupanj društvenog napretka postigle su skandinavske zemlje: prvo mjesto tako zauzima Danska, a slijede je Finska, Island, Norveška, dok peto mjesto na ljestvici zauzima Švicarska. Među najbolje rangiranim zemljama slijede Kanada, Nizozemska, Švedska, Australija i Novi Zeland.

Općenito o indeksu društvenog napretka

Indeks društvenog napretka je istraživanje o društvenom napretku pojedinačnih država na globalnoj razini, koje gospodarske rezultate (rast BDP-a) postavlja uz bok pokazateljima, koji se odnose na socijalne potrebe pojedinaca. Naime, pokazalo se da sami podaci o rastu BDP-a nisu dovoljni pokazatelj za cjelovito sagledavanje ljudskog i društvenog napretka u 21. stoljeću na globalnoj razini.

SPI društveni napredak definira kao sposobnost društva da zadovolji osnovne ljudske potrebe osoba, uspostavi temelje, koji državljanima i skupinama omogućavaju poboljšanje i održavanje kvalitete življenja, i stvaranje uvjeta, u kojima osobe lako ostvaruju svoj puni potencijal.

Indeks je prvi koji ne uključuje gospodarske pokazatelje, već mjerila društvenih i okolinskih rezultata. U istraživanje je bilo uključeno 128 država za koje postoje dostatni podaci za svih 12 komponenata koje indeks obuhvaća. SPI je namijenjen traženju odgovora na tri ključna pitanja:

  • Omogućava li država svojim državljanima zadovoljavanje najosnovnijih potreba?
  • Jesu li postavljeni temelji koji osobama omogućavaju poboljšanje njihovog života?
  • maju li ljudi mogućnost i priliku da si sami poboljšaju položaj u društvu?

Analiza prednosti i slabosti pojedinačno državu ocijenjuje relativno u odnosu na skupinu usporednih država u smislu sredstava (tj. visine BDP po stanovniku), čime se dobiva sveobuhvatan pregled područja, u koja je potrebno uložiti više napora, i područja, gdje je pojedinačna država iznad prosjeka. Indeks je izražen s nominalnim brojem na ljestvici od 1 do 100, pri čemu vrijednost 100 predstavlja situaciju u kojoj bi država dostigla najvišu vrijednost za svaki od pokazatelja koji tvore indeks.

Indeks je sastavljen od tri skupine pokazatelja:

  • Osnovne ljudske potrebe sadrže podatke o dostupnosti prehrane i osnovnog zdravstvenog osiguranja, vode i higijenske infrastrukture, doma ili skloništa, kao i osobnu sigurnost.
  • Temelji dobrobiti mjere dostupnost razine osnovnog znanja, dostupnosti informacija i komunikacije, zdravlja i dobrobiti te kvalitete okoliša.
  • Mogućnosti sadrže pokazatelje iz područja osobnih prava, osobne slobode i slobode izbora, tolerancije i integracije te pristupa visokoškolskom obrazovanju.

 

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor