SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnosti ITUC-ov globalni indeks prava 2018: Demokratski prostor se sužava, a nesputana korporativna pohlepa raste

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

ITUC-ov globalni indeks prava 2018: Demokratski prostor se sužava, a nesputana korporativna pohlepa raste

Zagreb, 8. lipnja 2018. - Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) jučer je objavila svoj redovni godišnji Globalni indeks prava za 2018. godinu koji pokazuje kako se demokratski prostor za radne ljude smanjuje, a nesputana korporativna pohlepa je u porastu. Broj država u kojima se samovoljno uhićuju i pritvaraju radnici povećao se sa 44 u 2017. na 59 država u 2018. godini, dok je sloboda izražavanja ograničena u 54 države. 65 posto država isključuje cijele kategorije radnika iz zakona o radu. Hrvatska se našla među zemljama u kojima se opetovano krše radnička prava, a izdvojen je slučaj Brodosplita.

ITUC-ov ovogodišnji Globalni indeks prava rangira 142 države prema 97 međunarodno prihvaćenih te tako ocjenjuje gdje se najbolje štite prava radnika, kako u zakonima, tako i u praksi. ITUC već više od 30 godina na globalnoj razini prikuplja podatke o kršenjima prava radnika na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje. Ovo je peta godina da ITUC predstavlja svoje zaključke kroz Globalni indeks prava, čime se baca jedinstveno i sveobuhvatno svjetlo na činjenicu kako su se pogoršali ili poboljšali zakoni i poslovne prakse u zadnjih 12 mjeseci.

Tri globalna trenda u vezi prava radnika koja su uočena u Globalnom indeksu prava za 2018. godinu su sužavanje demokratskog prostora, nekontrolirani korporativni utjecaj i važnost zakonodavstva.

Ključni nalazi Izvještaja su sljedeći:

  • 65 posto država isključuje određene skupine radnika iz zakona o radu.
  • 87 posto država krši pravo na štrajk.
  • 81 posto država osporava određenim skupinama ilivim radnicima pravo na kolektivno pregovaranje.
  • Od 142 analizirane države, 54 države negiraju ili ograničavaju slobodu govora i slobodu okupljanja.
  • Broj država u kojima su radnici izloženi fizičkom nasilju i prijetanjama povećao se za 10 posto (sa 59 na 65), uključujući u Bahreinu, Hondurasu, Italiji i Pakistanu.
  • Broj država u kojima se radnici uhićuju i pritvaraju porastao je sa 44 u 2017. godine na 59 država 2018. godine.
  • Sindikalisti su ubijani u devet država: Brazil, Kina, Kolumbija, Gvatemala, Gvineja, Meksiko, Niger, Nigerija i Tanzanija.

Izvještaj rangira deset najgorih država za radnička prava u 2018. godini, a to su: Alžir, Bangladeš, Kambodža, Kolumbija, Egipat, Gvatemala, Kazahstan, Filipini, Saudijska Arabija i Turska.

U Europi, 58 posto država krši pravo na kolektivno pregovaranje, tri četvrtine država krši pravo na štrajk, dok 20 posto zemalja isključuje radnike iz zakona o radu. Europski radnici još uvijek trpe dugoročne negativne posljedice mjera koje su provođene u okviru politike štednje, a koje su se negativno odrazile na postojeće sustave kolektivnog pregovaranja, posebno u zemljama pod utjecajem politika Trojke, poput Portugala, Španjolske i Grčke. U izvještajnom razdoblju za europske je zemlje karakteristično i slabljenje sustava tripartitnog socijalnog dijaloga.

Hrvatska se našla u drugoj kategoriji zemalja u kojima se ponavljaju kršenja prava, s nešto slabijim kolektivnim radnim pravima i u kojima vlade i poslodavci opetovano napadaju određena prava i potkopavaju borbu sindikata za bolje uvjete rada radnika.

Hrvatska je posebno izdvojena  zbog čestih antisindikalnih diskriminirajućih mjera, kao i prijetnji radnicima koji se žele učlaniti ili osnovati sindikat (prijetnje najčešće u obliku neproduljenja ugovora o radu na određeno vrijeme). Izdvojen je primjer Brodosplita, zbog agresivnih metoda gušenja sindikata i sindikalnog djelovanja, uključujući prijetnje radnicima na iščlanjenje iz sindikata.

Od europskih zemalja uz Hrvatsku su u toj skupini i Češka, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Crna Gora, Portugal i Švicarska.

Dostojanstven rad i demokratska prava su oslabili u gotovo svim državama, a nejednakost se povećava, na što je utjecalo i ponašanje multinacionalnih tvrtki poput Samsunga i Amazona čije antisindikalne prakse negiraju radnicima slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje.

Glavna tajnica ITUC-a Sharan Burrow upozorava kako su „kršenja niza radničkih prava u porastu, od napada na građanske slobode, samovoljnih uhićivanja, pritvaranja i zatvaranja radnika, urušavanja kolektivnog pregovaranja i sve veće kriminalizacije prava na štrajk do isključivanja radnika iz zaštite rada. Ovo je globalna prijetnja demokraciji i sigurnosti. Vlade moraju djelovati u interesu radnika. Moraju mijenjati pravila kako bi zaustavile kršenja prava i korporativnu pohlepu. Izazov za vlade je da vladaju u interesu ljudi, ne korporacija, te da donose zakone kojima se poštuju međunarodni standardi rada, te da očuvaju demokratski prostor koji radnicima daje glas u zajednici i na radnome mjestu. Bez ovoga bismo se suočili sa nesigurnim i uništenim svijetom.”

ITUC-ov Globalni indeks prava za 2018. godinu ocjenjuje države od jedan do pet u odnosu na 97 indikatora, dok konačan rezultat rangira države na ljestvici od jedan do pet.

  • 1  Sporadično kršenje prava: 13 država, uključujući Irsku i Dansku.
  • 2  Opetovana kršenja prava: 23 države, uključujući Hrvatsku i Francusku.
  • 3  Redovno kršenje prava: 26 država, uključujući Španjolsku i Makedoniju.
  • 4  Sustavno kršenje prava: 38 država, uključujući Haiti i Kenija.
  • 5  Ne jamče se prava: 32 države, uključujući Honduras i Nigeriju.
  • 5+ Ne jamče se prava zbog kolapsa pravne države i vladavine prava: 10 država, uključujući Burundi, Palestinu, Siriju i Jemen.
     

Infografika: Kršenje prava radnika - ITUC Globalni index prava 2018

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Jeste li za vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina:

DA
NE
NE ZNAM