SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiOčitovanje SSSH o Prijedlogu Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Očitovanje SSSH o Prijedlogu Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći

Zagreb, 5. prosinca 2017. - Nastavno na današnji sastanak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava o minimalnoj plaći, a u odnosu na Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona koji nam je nakon sastanka dostavljen, s rokom očitovanja u srijedu, 6. prosinca 2017. godine, do 8,00 sati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputio je Ministarstvu rada i mirovinskog osiguranja očitovanje kako slijedi:

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI
ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI

Članak 1.
U Zakonu o minimalnoj plaći („Narodne novine“, br. 39/13) članak 2. mijenja se i glasi:

„(1) Minimalna plaća u smislu ovoga Zakona je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. – PRIHVAĆA SE

(2) U iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. – NE PRIHVAĆA SE, PREDLAŽE SE IZMJENA:

(2) U iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi te povećanja plaće koja radniku pripadaju temeljem kolektivnog ugovora s proširenom primjenom.

OBRAZLOŽENJE:
U stavak su dodana sva prava na povećanu plaću koja radniku pripadaju temeljem članka 94. Zakona o radu, kao i prava koja radniku pripadaju temeljem kolektivnog ugovora s proširenom primjenom (u skladu s našim današnjim prijedlogom i obrazloženjem)  jer on obvezuje sve poslodavce u sektoru na koji je proširen te se stoga smatra izvorom prava.

Također napominjemo kako Zakon o radu poznaje pojam „dodatka na plaću“ (članak 15. stavak 8.) te izmjena prijedloga  koji su uputile sindikalne središnjice u tom smislu nije bila nužna (podsjećamo, obrazloženje MRMS-a na sastanku  bilo je kako zakon ne poznaje pojam „dodatka na plaću“).

(3) Minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. - PRIHVAĆA SE

(4) Za radnika kojemu je prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu ugovorena plaća za mjesec dana rada u iznosu minimalne plaće u smislu ovoga Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći, utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja, umanjuje se za 50% iznosa minimalne plaće ili razmjernog dijela minimalne plaće koja je propisana za mjesec osiguranja za koji se vrši obračun. – NE PRIHVAĆA SE 

(5) Pravo iz stavka 4. ovoga članka primjenjuje se na radnika koji je u razdoblju od dvanaest mjeseci uzastopno prije početka umanjenja osnovice imao ugovorenu minimalnu plaću u smislu ovoga Zakona. - NE PRIHVAĆA SE 

(6) Pravo iz stavka 4. ovoga članka ostvaruje se do ugovaranja plaće koja je viša od minimalne plaće, a ponovno stjecanje prava počinje nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 5. ovoga članka.  - NE PRIHVAĆA SE 

(7) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na radnika koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge, odnosno ne odnosi se na primitke iz stavka 2. ovoga članka, ostala uvećanja plaće za mjesec dana rada i ostale primitke koji se isplaćuju uz plaću.“ - NE PRIHVAĆA SE 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 2.
Odredba članka 1. stavka 4. ovoga Zakona u 2018. godini primjenjuje se za sve radnike koji za su za mjesec prosinac 2017. godine prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, imali ugovorenu plaću do iznosa minimalne plaće ili u iznosu minimalne plaće, a koji i nastavno u 2018. godini imaju ugovorenu plaću do iznosa minimalne plaće ili u iznosu minimalne plaće. - NE PRIHVAĆA SE 

Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine. – PRIHVAĆA SE

OBRAZLOŽENJE NEPRIHVAĆANJA STAVAKA 4.-7 ČLANKA 1. I ČLANKA 2:

U Hrvatskoj 76.404 radnika prima minimalnu plaću ili manje od nje. Opravdanost plaćanja radnika na iznos minimalne plaće (ili čak i niže) upitna je, za svaki konkretni slučaj, i bez ikakva nadzora. S druge strane, višegodišnji zahtjev sindikalne strane da se podaci o distribuciji plaća, posebice temeljem JOPPD-a, učine javno dostupnima, nije realiziran – mi nemamo ključne podatke nužne za izradu cjelovitih analitičkih podloga no, čini se da njima ne raspolažu niti javne vlasti (unutar navedenog broja treba „pročešljati“ sektore, poslodavce, puno i nepuno radno vrijeme...). 

Prijedlog fiskalne olakšice za sve poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, temeljem kojega bi  bruto minimalna plaća kao trošak poslodavca (sada 3.839,49 kuna - bruto minimalna plaća u iznosu 3.276 kuna + 17,2 posto doprinosa na plaću: 15 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje, 1,7 posto doprinosa za zapošljavanje i 0,5 posto doprinosa za zaštitu zdravlja na radu) u sljedećoj godini bila ne viša već niža od ovogodišnje i to za 113,00 kuna, apsolutno nam je  neprihvatljiv jer nije ni ekonomski ni etički opravdan.  Naime, samo zdravstvenom sustavu prihod bi bio smanjen za više od 221 milijun kuna!

S tim u vezi, podsjećamo kako smo tražili da na sastanak kod  ministra financija (koji su predstavnici HUP-a najavili na prvom tripartitnom sastanku o minimalnoj plaći)  ne idu samo predstavnici HUP-a već i predstavnici sindikalnih središnjica, ali to se, naravno, nije dogodilo.

Također, izjava kako za razradu nekih drugih rješenja sada nemate dovoljno vremena, neprihvatljiva  nam je jer smo od prve inicijative SSSH (prosinac 2016.) kada smo dostavili i tekst konkretnog prijedloga izmjena Zakona s  obrazloženjem,  do sastanka  (listopad 2017.) čekali 10 mjeseci unutar kojih smo slali niz požurnica i zahtjeva da se sastanak održi. 

U opravdanost velikog broja radnika na minimalcu niste ulazili, jer niste ušli u područje distribucije dohotka na razini poslodavca (između radnika i uprave/vlasnika). Nemate analize o (navodnoj) ugroženosti sektora (a nisu ni svi poslodavci u određenom sektoru u jednakoj situaciji).  Usprkos tome predlažete fiskalnu olakšicu kojom zapravo nagrađujete sve  poslodavce  koji radnike „drže“ na minimalnoj plaći, čime ih potičete da to rade još više, te čime potičete i druge da to isto čine! Poruka je: plaćanje radnika minimalnom plaćom višestruko će vam se isplatiti.

Da zaključimo, prijedlog  fiskalne olakšice za poslodavce (stavci 4.-7. članka 1. i članak 2. Prijedloga zakona) kojim bi trošak minimalne plaće umjesto da raste (s čime su i sami poslodavci računali) on pao za 113,00 kuna u 2018. godini, zbog čega bi smanjene prihode sustavima socijalne sigurnosti pokrivali  građani i  sve to samo zato da bi radnik na minimalcu, s upitnim razlogom  „držanja“ na minimalnoj plaći, u sljedećoj godini dobio 131 kunu više, nije nam prihvatljiv. 

Poštovani ministre,

Cijenimo napore Vlade da pronađe održivo rješenje za značajniji te društveno-ekonomski nužan rast minimalne plaće ali držimo kako predloženo rješenje nije prihvatljiv način.

S tim u vezi, očekujemo da nam što je prije moguće predstavite na koji način u mandatu ove Vlade mislite doći do minimalne plaće s udjelom od 50 posto u prosječnoj, što ste i na današnjem sastanku naveli kao cilj, s obzirom da je udio za sljedeću godinu predložen (ponovo) na razini 43 posto (prošle godine 42,3 posto). Naime, s obzirom da se minimalna plaća utvrđuje u apsolutnom iznosu, tijekom njene jednogodišnje primjene taj se udio uvijek „otkliže“ unatrag (utvrdi se kao 42-43 posto prosječne plaće te padne na 39-40 posto).

Na kraju naglašavam kako je u  svim aktivnostima najavljenima za sljedeću godinu, vezano uz minimalnu plaću kao i širi „paket“ mjera i aktivnosti, SSSH spreman  aktivno sudjelovati.

S poštovanjem,
Mladen Novosel
predsjednik
 

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor