SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiPSI povodom Međunarodnog dana sestrinstva: Nema povratka na staro!

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

PSI povodom Međunarodnog dana sestrinstva: Nema povratka na staro!

Zagreb, 12. svibnja 2020. - Na Međunarodni dan sestrinstva, 12. svibnja, milijuni medicinskih sestara, primalja i medicinskih tehničara traže od vlada istinske geste solidarnosti i univerzalno javno zdravstvo za sve.

Međunarodna federacija zaposlenih u javnim službama (Public Services International – PSI), čiji su članovi i naš Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), te Samostalni sindikat radnika u komunalnim i drofnim djelatnostima (SSKH). poziva sindikate i organizacije civilnoga društva na podršku Manifestu i zahtjevu za univerzalnim javnim zdravstvom za sve.

Ove se godine obilježava 200 godina od rođenja Florence Nightingale i formalnog priznavanja sestrinske struke u javnom zdravstvu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je 2020. godinu Međunarodnom godinom medicinskih sestara i primalja, ističući tako njihovu važnu ulogu.
Ove godine više nego ikad prije, usred pandemije COVID-19, medicinske sestre ne bi trebale biti prepoznate i slavljene samo kao „neopjevane junakinje“ zdravstvenog sustava, već kao radnice koje zaslužuju poštovanje cijelog društva, dostojnu plaću i zaštitu.

Sindikati koji okupljaju medicinske sestre i druge zdravstvene radnice, različite organizacije i njihove članice koje su potpisale ovaj manifest, žele da Međunarodni dan sestrinstva 2020. bude obilježen kao dan kada su vlade odbacile neuspjele i krajnje opasne ideologije neoliberalizma i mjera štednje, već se umjesto toga obvezuju na obnovu ekonomije kroz masovna ulaganja u univerzalno javno zdravstvo.

Pandemija je pokazala koliko su zdravstvene radnice i radnici od ključne važnosti za naš opstanak. Unatoč tome, medicinske sestre i dalje su opasno preopterećene količinom posla, nemaju adekvatnu zaštitnu opremu, trpe traume i stres, izvrgnute su napadima i zlostavljanjima na radnome mjestu, a neke su čak i izbačene iz svojih domova.

U istraživanju među sindikatima zdravstva koje je PSI, 56,5 posto ispitanika navelo je kako radnici nisu dobili odgovarajuću zaštitnu opremu za vrijeme pandemije COVID-19. Iako ne znamo točan broj zaraženih zdravstvenih radnika, znamo da ih je već sada umrlo više stotina.

Godine nedovoljnog financiranja sustava javnog zdravstva i širenje ideološkog virusa neoliberalizma pogoršale su posljedice koronakrize.

Iako je zdravstvena industrija jedna od najbrže rastućih grana industrije na globalnoj razini, javno financiranje ključnih usluga javnoga dravstva ne zadovoljava potrebe. U previše zemalja javno financiranje zdravstva pojedu napuhani troškovi medicinske industrije. Previše medicinskih sestara i tehničara i drugih zdravstvenih radnica i radnika  zaposleno je na kratkoročne ili nesigurne ugovore o radu. Ovo je trenutak kada moramo priznati da loše plaće i uvjeti rada ugrožavaju javno zdravlje.

Zdravstveni sustavi ne bi bili ovako nespremni za nošenje s pandemijom da su bili adekvatno financirani, da su vlade donijele zakone o adekvatnom omjeru medicinskih sestara i pacijenata, i da su države osigurale dovoljno kapaciteta za proizvodnju životno važne osobne zaštitne opreme, provedbu medicinskih istraživanja, i proizvodnju cjepiva i lijekova
.
U nedavno objavljenom izvješću State of the World's Nursing, Svjetska zdravstvena organizacija je utvrdila kako je u svijetu, čak i prije izbijanja COVID-19, nedostajalo šest milijuna medicinskih sestara za zadovoljavanje pukog minimuma zdravstvenih potreba. Vlade moraju izdvojiti dodatna sredstva za obrazovanje i osposobljavanje medicinskih sestara, a ne se oslanjati na „uvoz“ medicinskih sestara iz zemalja koje se i same bore da odgovore na vlastite javnozdravstvene potrebe. Najbolji način da privuče i zadrži medicinske sestre jest prepoznati društvenu vrijednosti njihovoga rada, adekvatno ih platiti i osigurati dovoljan broj zaposlenih.

Globalno javno zdravlje, i pravo pojedinaca na zdravlje može se ostvariti samo ako svi elementi službi javnoga zdravstva – od praćenja javnoga zdravlja, preko istraživanja i dijagnostike i podataka, do tercijarne njege i proizvodnje i osiguranja lijekova – budu u javnom vlasništvu, s javnim upravljanjem i zaposlenima u javnom sustavu.

Financiranje javnoga zdravstva ne smije značiti rezove u drugim javnim službama. Također, zemlje u razvoju ne smiju biti prisiljene na dodatno zaduživanje. Umjesto toga, tražio reformu nacionalnih i međunarodnih pravila o porezu i financiranju, koja trenutno omogućavaju skrivanje 30 bilijuna dolara u poreznim oazama. Kada multinacionalne korporacije i milijarderi koriste mjere izbjegavanja plaćanja poreza, namjerno potkopavaju naše javne zdravstvene sustave i odbijaju doprinijeti plaćama medicinskih sestara, drugih zdravstvenih radnica i radnika i svih onih koji pružaju javne usluge koje su nužne za osiguravanje funkcionalnoga i zdravoga društva.

Dok se oporavljamo od krize, moramo mijenjati način na koji su društva organizirana. Moramo ih organizirati oko sposobnosti i kapaciteta za brigu. Kada su briga i dobrobit svih ljudi, a ne sposobnost izvlačenja i gomilanja profita i potrošnja, središnja vrijednost i načelo društva, cijelo društvo može napredovati. Vrijeme je da se prisjetimo sindikalne izreke Dirni jednoga, dirnuo si sve - ako naši zdravstveni sustavi ne mogu skrbiti za sve, svi smo u riziku.

Od vlada koje će danas sestrama čestitati njihov dan, tražimo da prepoznaju ova temeljna načela:
● najvažnija svrha vlade jest organizirati društvo tako da se brine o svima,     
● ne možemo više tolerirati perverzne prakse profitiranja na bolesti.     
● zdravstvena zaštita nikada ne smije ovisiti o mogućnosti plaćanja.     
● međunarodna trgovina i razmjena moraju poboljšati sposobnosti država za pružanje kvalitetne javne zdravstvene skrbi, a ne ih ograničavati.

Pozivamo:     
●  vlade da zajedno s medicinskim sestrama i njihovim sindikatima rade na razvoju planova obnove javnog zdravstva,     
●  vlade da uklone sve prepreke u postojećim trgovinskim sporazumima i propisima, uključujući pravila o intelektualnom vlasništvu, koje ometaju pravovremeni i dostupan pristup zdravstvenim potrepštinama, kao što su spasonosni lijekovi, oprema, dijagnostički postupci i cjepiva, te razvoj sposobnosti vlada da poduzmu sve potrebne korake za rješavanje ove krize,     
●  vlade da podrže prijedlog vlade Kostarike da se razvije globalne baza istraživanja, podataka, tehnologije, liječenja i cjepiva koja se odnose na COVID-19 u obliku zajedničkog globalnog resursa i javnog dobra,  
●  Svjetsku banku da prestane usmjeravati sredstva namijenjena za javno zdravstvo privatnoj zdravstvenoj industriji, a Međunarodnu financijsku korporaciju da prestane promovirati privatizaciju, uključujući i šetan model javno-privatnog partnerstva,     
●  Međunarodni monetarni fond da prestane tražiti od vlada smanjenje javne potrošnje i plaća u javnom sektoru,     
●  sve sindikate i organizacije civilnoga društva da se mobiliziraju u borbi za univerzalno javno zdravstvo.

Manifest i peticija mogu se potpisati na poveznici: https://peopleoverprof.it/resources/campaigns/sign-on-to-the-manifesto---no-going-back?id=10773&lang=en&search=%7B%7D#sign-the-manifesto
 

Video povodom Međunarodnog dana sestrinstva:

 

Poručuje kako radnici osim hvala zaslužuju i prava te kako nema povratka na staro, što su i zahtjevi SSSH: http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/zahtjevi-e-prosvjeda-sssh-povodom-obiljezavanja-medunarodnog-praznika-rada-4344

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom