SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiRADNO VRIJEME PO MJERI ČOVJEKA

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

RADNO VRIJEME PO MJERI ČOVJEKA

Radno vrijeme jedna je od šest dimenzija SSSH-ova koncepta Rada po mjeri čovjeka, te je ključno u raspravi o zadovoljstvu radnim mjestom i kao takvo je strateški prioritet SSSH i dio programskog usmjerenja za mandatno razdoblje 2018.-2022.

Brošura RAD PO MJERI ČOVJEKA

Zbog porasta fonda radnih sati, organizacije radnog vremena koja nerijetko ulazi u slobodno vrijeme radnika i izazova koje donosi digitalizacija, a posljedično i transformacija pojedinih sektora, radno vrijeme ponovno postaje prioritetnom temom sindikalnog pokreta i predmetom niza inovativnih prijedloga i inicijativa sindikata. Loša organizacija radnoga vremena i nepravodobna najava promjena u rasporedu, prečesto negativno utječu na privatni život radnika, opće zdravstveno stanje i sposobnost rada na zdrav i siguran način.

 

Radi boljeg uvida u stavove radnika o radnome vremenu, njegovu rasporedu, prekovremenu radu i korištenju godišnjih odmora, SSSH je u rujnu 2019. godine proveo još jedno istraživanje na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika, ponovno u suradnji s agencijom Hendal i uz podršku Zaklade Friedricha Eberta.

Istraživanje o radnom vremenu predstavlja nastavak aktivnosti SSSH u bavljenju kvalitetom radnih mjesta u Hrvatskoj, s neposrednim ciljem prikupljanja empirijskih podataka i stavova radnika koji govore o potrebi unapređivanja kulture radnog vremena u Hrvatskoj.

ISTRAŽIVANJE SSSH O RADNOME VREMENU

Glavni nalazi istraživanja govore o potrebi unapređivanja zakonskog okvira i bilateralnog socijalnog dijaloga i nadzora, pogotovo u pogledu organizacije radnog vremena i prekovremenog rada.

Neki od glavnih nalaza su sljedeći:

  •     dvije trećine radnika ponekad radi prekovremeno;
  •     40 posto ispitanika koji radi prekovremeno izjavljuje da im prekovremeni rad nije
        evidentiran i plaćen;
  •     60 posto izjavljuje da poslodavac ne poštuje zakonsku obvezu pisanog naloga odnosno
        zakonske potvrde prekovremenog rada;
  •     polovica ispitanika radila je preko 50 sati tjedno, a čak svaki treći i preko 60 sati tjedno;
  •     svaki treći ispitanik izjavljuje da nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti;
  •     13 posto ispitanika ne može svaki dan koristiti zakonsko pravo na pauzu;
  •     43 posto ispitanika navodi da je nekada bilo u nedoumici oko toga što njihov poslodavac  
        smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora;
  •     59 posto ispitanika odgovara na e-mailove i prima telefonske pozive i izvan radnog
        vremena;
  •     dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak
        pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutnim poslom i produktivnost, a to se osobito odnosi
        na zaposlene u privatnom sektoru.

Ovi podaci potvrđuju koliko je pitanje radnoga vremena bitno u raspravi o kvaliteti radnoga mjesta, te o ulozi sindikata kao interesne organizacije radnika koja utječe na javne politike, odnosno sklapa kolektivne ugovore kojima se uređuju uvjeti za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su sigurnost, zdravlje, pravednost i sl., odnosno pravo svakoga da i na radnome mjestu bude čovjekom.

Nastavno, SSSH je utvrdio niz zahtjeva i preporuka, formuliranih nakon niza održanih rasprava s predstavnicima i članovima sindikata, te radnicima, stručnjacima i šire, uzimajući u obzir utjecaj organizacije radnog vremena na sigurnost i zdravlje radnika i na usklađivanje poslovnog i privatnog života, a u skladu s općim načelom po kojem rad treba prilagoditi radniku. Formuliranju zahtjeva i preporuka pomogli su i rezultati istraživanja, a SSSH je uzeo u obzir nedorečenost hrvatskih propisa i proširenu praksu njihova nepoštivanja, te osobito izostanak kvalitetnog i sveobuhvatnog nadzora.

Radno vrijeme po mjeri čovjeka - ZAHTJEVI I PREPORUKE SSSH

Slijedom, SSSH, među ostalim, traži stvaranje okruženja poticajnog za kolektivno pregovaranje, fleksibilnije radno vrijeme na inicijativu radnika, a mogućnost veće fleksibilnosti od interesa za poslodavce samo kolektivnim ugovorom a ne propisom, te davanje javnih ovlasti sindikatu – potpisniku proširenog kolektivnog ugovora da nadzire njegovu primjenu kod poslodavaca koje taj kolektivni ugovor obvezuje a kod kojih ne djeluje sindikat-potpisnik.

I Inspekcija rada treba ojačati svoje kapacitete po pitanju broja inspektora, edukacije, ovlasti, nadzora nad provedbom kolektivnog ugovora i dr. jer njezina potkapacitiranost dodatno ohrabruje poslodavce na kršenje propisa.

 

SSSH je objavio i publikaciju „Zašto i kako skratiti radno vrijeme“, autora Stana De Spiegelaera i Agnieszke Piasne, istraživača u Europskome sindikalnom institutu (ETUI).

Publikacija ZAŠTO I KAKO SKRATITI RADNO VRIJEME

„Zašto i kako skratiti radno vrijeme“ vodič je koji mapira raspravu o skraćenju radnog vremena ispitujući nove trendove, različite razloge koji su doveli do skraćenja radnog vremena te načine na koje je ono provedeno. Vodič navodi niz primjera iz prakse kao i nalaza istraživanja, te predstavlja vrijedan izvor informacija za svakoga tko želi saznati više o skraćenju radnog vremena.

Vodič pokazuje kako ne postoji univerzalni, najbolji način skraćenja radnog vremena već bi ono trebalo biti prilagođeno svrsi skraćenja. Istodobno, jasno je kako postoji potreba za isprobavanjem različitih modela organiziranoga skraćenja radnog vremena s obzirom da danas dominantno skraćenje putem bujanja rada s nepunim radnim vremenom ne jamči jednaku distribuciju rada niti promiče rodnu jednakost.

Publikacija je objavljena uz pomoć Europskoga sindikalnog instituta i Regionalnog ureda Zaklade Friedrich Eberta u Zagrebu, a predstavljena je na konferenciji „Radno vrijeme po mjeri čovjeka“, održanoj 25. studenoga 2019. u Novinarskom domu u Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom