Radno vrijeme po mjeri čovjeka

Zagreb, 25. studenoga 2019. – SSSH i Zaklada Friedricha Eberta (FES) organizirali su u Novinarskom domu konferenciju pod nazivom Radno vrijeme po mjeri čovjeka na kojoj se raspravljalo o razlozima i načinu skraćivanja radnoga vremena, te o rješenjima koja za preokretanje negativnih trendova u području radnog vremena predlažu europski i hrvatski sindikati.

O europskoj praksi i trendovima govorio je Stan de Spiegelaere iz Europskog sindikalnoga instituta (ETUI), jedan od autora knjige “Zašto i kako skratiti radno vrijeme”, koja je prevedena na hrvatski jezik, a čiji je nositelj autorskih prava upravo SSSH.

Nakon pozdravnih riječi organizatora, direktorice FES-a Türkan Karakurt i predsjednika SSSH Mladena Novosela, koji je  ustvrdio kako je skraćivanje radnog vremena jedan od načina očuvanja radnog vremena i mora biti odgovor na moguću novu ekonomsku krizu, na konferenciji su predstavljeni rezultati neovisnog istraživanja što ga je provela agencija za istraživanje tržišta Hendal, uz potporu FES-a.

Istraživanje o radnom vremenu predstavlja nastavak aktivnosti SSSH u bavljenju kvalitetom radnih mjesta u Hrvatskoj, s neposrednim ciljem prikupljanja empirijskih podataka i stavova radnika koji govore o potrebi unapređivanja kulture radnog vremena u Hrvatskoj.

Glavni nalazi istraživanja govore o potrebi unapređivanja zakonskog okvira i bilateralnog socijalnog dijaloga i nadzora, pogotovo u pogledu organizacije radnog vremena i prekovremenog rada.

Neki od glavnih nalaza su sljedeći:

• dvije trećine radnika ponekad radi prekovremeno;
• 40 posto ispitanika koji radi prekovremeno izjavljuje da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen;
• 60 posto izjavljuje da poslodavac ne poštuje zakonsku obvezu pisanog naloga odnosno zakonske potvrde prekovremenog rada;
• polovica ispitanika radila je preko 50 sati tjedno, a čak svaki treći i preko 60 sati tjedno;
• svaki treći ispitanik izjavljuje da nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti;
• 13 posto ispitanika ne može svaki dan koristiti zakonsko pravo na pauzu;
• 43 posto ispitanika navodi da je nekada bilo u nedoumici oko toga što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora;
• 59 posto ispitanika odgovara na e-mailove i prima telefonske pozive i izvan radnog vremena;
• dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutnim poslom i produktivnost, a to se osobito odnosi na zaposlene u privatnom sektoru.

Istraživanje, koje je na konferenciji predstavila savjetnica za radno i socijalno pravo SSSH Sunčica Brnardić,  ukazuje i na znatno bolju organizaciju radnog vremena i poznavanje propisa o radnom vremenu kod poslodavaca kod kojih je aktivan sindikat.

Ovi podaci potvrđuju koliko je pitanje radnoga vremena bitno u raspravi o kvaliteti radnoga mjesta, te o ulozi sindikata kao interesne organizacije radnika koja utječe na javne politike, odnosno sklapa kolektivne ugovore kojima se uređuju uvjeti za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su sigurnost, zdravlje, pravednost i sl., odnosno pravo svakoga da i na radnome mjestu bude čovjekom.

Nastavno, SSSH je utvrdio niz zahtjeva i preporuka, formuliranih nakon niza održanih rasprava s predstavnicima i članovima sindikata, te radnicima, stručnjacima i šire, uzimajući u obzir utjecaj organizacije radnog vremena na sigurnost i zdravlje radnika i na usklađivanje poslovnog i privatnog života, a u skladu s općim načelom po kojem rad treba prilagoditi radniku. Formuliranju zahtjeva i preporuka pomogli su i rezultati istraživanja, a SSSH je uzeo u obzir nedorečenost hrvatskih propisa i proširenu praksu njihova nepoštivanja, te osobito izostanak kvalitetnog i sveobuhvatnog nadzora.

Slijedom, SSSH, među ostalim, traži stvaranje okruženja poticajnog za kolektivno pregovaranje, fleksibilnije radno vrijeme na inicijativu radnika, a mogućnost veće fleksibilnosti od interesa za poslodavce samo kolektivnim ugovorom a ne propisom, te davanje javnih ovlasti sindikatu – potpisniku proširenog kolektivnog ugovora da nadzire njegovu primjenu kod poslodavaca koje taj kolektivni ugovor obvezuje a kod kojih ne djeluje sindikat-potpisnik.

I Inspekcija rada treba ojačati svoje kapacitete po pitanju broja inspektora, edukacije, ovlasti, nadzora nad provedbom kolektivnog ugovora i dr. jer njezina potkapacitiranost dodatno ohrabruje poslodavce na kršenje propisa.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava o iskustvima u organizaciji radnog vremena u pojedinim djelatnostima u kojoj su sudjelovali predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatska Jasenka Vukšić, izvršna tajnica Sindikata trgovine Hrvatske Bojana Percan, potpredsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske Marinko Prgomet, te voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Služba za medicinu rada) Helena Koren.

Radno vrijeme jedna je od šest dimenzija SSSH-ova koncepta Rada po mjeri čovjeka, te je ključno u raspravi o zadovoljstvu radnim mjestom, i kao takvo je strateški prioritet SSSH i dio programskog usmjerenja za mandatno razdoblje 2018.-2022. Zbog porasta fonda radnih sati, organizacije radnog vremena koja nerijetko ulazi u slobodno vrijeme radnika i izazova koje donosi digitalizacija, a posljedično i transformacija pojedinih sektora, radno vrijeme ponovno postaje prioritetnom temom sindikalnog pokreta i predmetom niza inovativnih prijedloga i inicijativa sindikata. Loša organizacija radnoga vremena i nepravodobna najava promjena u rasporedu, prečesto negativno utječu na privatni život radnika, opće zdravstveno stanje i sposobnost rada na zdrav i siguran način.

Iz medija:

Konferencija SSSH "Radno vrijeme po mjeri čovjeka" _glasistre.hr

Hrvatska: Radno vrijeme ključni uzrok iseljavanja radnika? _bhrt.ba

NEUMOLJIVE BROJKE; Hrvatsku godišnje napusti do 60 tisuća radnika: ‘Nezadovoljni su radnim vremenom i niskim plaćama’ _net.hr

Novosel: Iz Hrvatske godišnje odlazi između 50 i 60 tisuća radnika _n1info.com