SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiRezultati istraživanja SSSH o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje radnika

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Rezultati istraživanja SSSH o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje radnika

Zagreb, 6. svibnja 2021. - Nedvojbeno je kako pitanje mentalnog zdravlja postaje sve važnije i zahtijeva aktivno bavljenje svih relevantnih čimbenika u društvu, uključujući i sindikata.

Udio problema mentalnog zdravlja među radnom populacijom je u porastu, a s pojavom pandemije koronavirusa dolazi do prave krize mentalnog zdravlja. Problemi mentalnog zdravlja velik su trošak za društvo, za ekonomiju i naravno, za same pojedince. Pandemija je za mnoge radnike značila pojavu niza novih i značajnih rizičnih čimbenika za mentalno zdravlje, dovela je do izrazitog porasta nesigurnosti posla, povećanja radnog opterećenja i produbljivanja socijalnih razlika. Pritom su najpogođeniji upravo najizloženiji radnici (radnici u zdravstvu, trgovini, ugostiteljstvu, obrazovanju i brojni drugi) kao i najranjivije skupine radnika: žene, mladi, samozaposlene osobe i radnici s nižom razinom obrazovanja kao i nižim prihodima.

Svjestan važnosti teme, ali i činjenice kako nema dostatan uvid u stanje mentalnog zdravlja radnika i razmjere utjecaja pandemije, SSSH je proveo istraživanje koje je imalo za cilj provjeriti kako se radnici osjećaju na poslu, kako je pandemija Covid-19 utjecala na njihovo mentalno zdravlje, poduzimaju li poslodavci ikakve mjere i pružaju li podršku radnicima, što poduzimaju sindikati te identificirati prostor za djelovanje i zalaganje sindikata kako bi se  u radnim sredinama vodilo više računa o mentalnom zdravlju radnika.

Istraživanje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2021. godine, metodom online ankete na uzorku od 429 ispitanika. Unatoč određenim ograničenjima uzorka (nereprezentativan, nejednaka zastupljenost muškaraca i žena i zastupljenih sektora odnosno djelatnosti), rezultati su ipak indikativni i ukazuju na zabrinjavajuće trendove koji u vezu stavljaju pandemiju koronavirusa i mentalno zdravlje radnika.

Rezultati istraživanja

Istraživanje je pokazalo kako je 43,4 posto ispitanika danas nešto nezadovoljnije svojim životom u usporedbi s vremenom prije pandemije, dok je 33,8 posto ispitanika znatno nezadovoljnije. Na mentalno zdravlje 30 posto radnika pandemija je negativno utjecala, a gotovo 70 posto ispitanih smatra da im se zbog pandemije povećala razina stresa. Najveći postotak radnika stres osjeća zbog straha da će zarazu donijeti kući (63,9 %), te zbog promijenjene radne atmosfere (50,1 %) i promjene u načinu rada (44,8%).

Zabrinjavajući su podaci i o odnosu poslodavaca prema mentalnom zdravlju: 55 posto ispitanika tvrdi da se na radnom mjestu nikad ne raspravlja o mentalnom zdravlju, a 15,4 posto tvrdi da je na njihovu radnu mjestu tema mentalnog zdravlja predmet šale. Radnici se ustručavaju razgovarati o temama mentalnog zdravlja zbog straha od etiketiranja i diskriminacije (24,9%) i zato što ne misle da bi im nadređeni (39,6%) ili kolega (21%) bili od pomoći. S druge strane, 32,9 posto radnika bilo bi spremno razgovarati o ovoj temi, ali samo s bliskim kolegama (36,8%) ili u povjerljivom okruženju, sa sindikalnim povjerenikom (15,6%).

Čak 74,8 posto ispitanika tvrdi kako poslodavac ne provodi nikakve mjere vezano uz mentalno zdravlje, a 61,5 posto ispitanika nije od poslodavca dobio nikakve informacije o podršci mentalnom zdravlju. 70,2 posto ispitanika tvrdi kako njihov poslodavac nije poduzeo nikakve prilagodbe kako bi pružio podršku radnicima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem, dok 14,7 posto među prilagodbama izdvaja mogućnost rada od kuće. Gotovo polovica ispitanika smatra kako poslodavac nije na primjeren način upravljao promjenama u radnom okruženju ili pružio podršku radnicima za vrijeme pandemije.

Kad je riječ o aktivnostima sindikata, 37,3 posto ispitanika ne zna je li sindikat poduzeo ikakve aktivnosti u vezi mentalnog zdravlja, a 40 posto nije zadovoljno angažiranošću sindikalnih povjerenika odnosno povjerenika radnika za zaštitu na radu kad je riječ o mentalnom zdravlju. 53 posto ispitanika ne zna sadrži li kolektivni ugovor ikakve odredbe u vezi mentalnog zdravlja.

Rezultati istraživanja SSSH predstavljeni su na konferenciji „Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Kako je pandemija utjecala na radnike“, koju je SSSH organizirao uoči Nacionalnog dana zaštite na radu kako bi proširio svijest o važnosti mentalnog zdravlja, osobito kako bi bolje razumjeli posljedice pandemije na mentalno zdravlje radnika i kako bi bolje prilagodili sindikalno djelovanje. Na konferenciji je predstavljeno i stanje na širem području zaštite na radu, kao i rezultati istraživanja Kako smo? Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb, koje je dobrim dijelom potvrdilo i nalaze istraživanja SSSH, ali dalo i druge vrijedne nalaze, ukazujući na zabrinjavajuće trendove narušenog mentalnog zdravlja (porast nesigurnosti, porast radnog opterećenja, strah od zaraze, strah od loših promjena na poslu, strah od gubitka posla, uz uočene izrazite razlike između javnog i privatnog sektora - zaposleni u privatnom sektoru imaju veći strah od gubitka posla, dok radnici u javnom i državnom sektoru više strahuju za uvjete rada).

Prostor za sindikalni rad

Stanje mentalnog zdravlja radnika i utjecaj koji je pandemija na njih imala pokazuje nužnost sindikalnog ali i općenito javno-političkog djelovanja. Pandemija je pokazala kako ova kriza nije samo kriza javnog zdravstva već i kriza socijalnog i ekonomskog modela i kako su nužne mjere koje će osigurati „bolje normalno“, mjere usmjerene na smanjivanje socijalnih razlika te prije svega osigurati bolje plaće i rad po mjeri čovjeka, imajući na umu kako je upravo financijski pritisak najsnažnija odrednica psihičkog zdravlja.

Osim značajnog doprinosa sindikata u izradi kvalitetnijih javnih politika (u što je uključen i naš zahtjev za žurnim donošenjem Nacionalne strategije za mentalno zdravlje te za kvalitetnijim uređenjem područja zaštite na radu, posebno u nadzoru provedbe mjera), sindikat može učiniti puno i u pružanju konkretne podrške radnicima. Naše istraživanje je pokazalo kako ima i prostora i potrebe da se sindikati više bave mentalnim zdravljem radnika, od aktivnosti informiranja i osvještavanja te veće zastupljenosti teme mentalnog zdravlja u sindikalnoj edukaciji sindikalnih povjerenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, do progresivnijeg kolektivnog pregovaranja, uključivanjem specifičnih odredbi u kolektivne ugovore, primjerice iz područja prevencije stresa. Briga o mentalnom zdravlju radnika i zaštita radnika od stigmatizacije i diskriminacije temeljem (mentalnog) zdravlja sastavni je dio sindikalnog posla. 

U nastavku je prezentacija s rezultatima istraživanja SSSH,

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom