SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiSSSH: Hrvatska treba iskoristiti instrument skraćivanja radnog vremena koji je pokrenula Europska komisija

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

SSSH: Hrvatska treba iskoristiti instrument skraćivanja radnog vremena koji je pokrenula Europska komisija

Zagreb, 3. travnja 2020. - Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) pridružio se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC) upućenom ministrima financija država članica Europske unije i Vijeću da na sastanku, planiranom za sljedeći tjedan, odobre prijedlog modela skraćenja radnog vremena Europske komisije (EK) pod nazivom „SURE“, vrijednoga 100 milijardi eura, a koji bi podržao kratkoročne radne i druge mjere usmjerene ka očuvanju radnih mjesta i plaća radnika tijekom koronavirus krize.

SSSH traži od Vlade RH podršku ovoj inicijativi i donošenje nacionalnih propisa koji, štiteći radnike javnim sredstvima, pomažu poslodavcima premostiti privremene poremećaje u poslovanju, bez otpuštanja i bez snižavanja plaća radnika.

Europski sindikalni pokret izrazio je zadovoljstvo što je EK uvažila sindikalne zahtjeve i brzo usvojila mjere za zaštitu nezaposlenih, te mjere podrške modelu skraćenja radnog vremena. SURE je hitno potreban kako bi se spriječila masovna nezaposlenost, pad prihoda radnika i recesija.

„Svakoga dana gase se brojna radna mjesta. Ambiciozne mjere za spas radnih mjesta i zaštitu plaća ne mogu čekati.“, upozorio je glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini. Važno je da sve zemlje članice uspostave skraćeno radno vrijeme ili slične sustave uz potporu instrumenta „SURE“ i da te mjere pokrivaju sve radnike i tvrtke, uz uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje i provedbu. ETUC poziva i države članice EU da brzo stave na raspolaganje EK potrebna jamstva kako bi mjera bila operativna što prije.

Inicijative SSSH za očuvanje radnih mjesta

SSSH je dobro upoznat s modelom skraćivanja radnog vremena, te je borba za usvajanjem zakona dio našeg cjelovitog pristupa zaštiti radnika ovisno o trenutnom poslovnom stanju poslodavca. Takvim širokim i horizontalno usklađenim pristupom htjeli smo pomaknuti fokus poslodavaca i države sa Zakona o radu koji je, prema njihovu mišljenju, jedini propis koji bi trebao zadovoljiti sve njihove zahtjeve za fleksibilnošću. Naše je stajalište, sukladno sustavima dobro uređenih zemalja,  da je Zakon o radu temeljni propis koji uređuje radne odnose, ali ne i jedini, jer, uz kolektivne ugovore, treba razviti niz drugih propisa koji, štiteći radnike javnim sredstvima, pomaže poslodavcima premostiti privremene poremećaje u poslovanju, bez otpuštanja radnika i bez smanjivanja plaća. Hrvatska treba takav zakon, te će se SSSH boriti da se ova inicijativa Europske komisije iskoristi za njegovu razradu i usvajanje“,rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Naime, u Hrvatskoj je početkom krize 2009., a na dobrim iskustvima Austrije i Njemačke, upravo SSSH inicirao donošenje Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta. Zakon je usvojen, i popravljan, ali na određeno vrijeme (30.07.2009.-31.12.2010.), te je SSSH ponovno inicirao njegovo donošenje. Novi je zakon (2014.) imao dvije vrste potpora – za skraćivanje radnoga vremena i za obrazovanje tijekom „ušteđenoga“ vremena. Zakon je važan zato što je omogućavao i radnicima i poslodavcima da se privremeni poremećaji u poslovanju premoste bez otpuštanja i smanjivanja plaća, na način koji je u skladu s pravilima EU odnosno s Uredbom o skupnim izuzećima.

Vlada Andreja Plenkovića, međutim, taj je zakon naprasno, bez savjetovanja sa socijalnim partnerima, ukinula početkom 2017. te je ostala samo mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja uopće nije iskorištena kao već prisutan odgovor na pandemiju već je skrojena posve nova mjera COVID-19, s nerazvijenim sustavom nadzora nad primjenom, te već uočavamo njenu zlouporabu tako da potpora ne završava u cijelosti u rukama onoga kome je namijenjena nego onoga kroz čije ruke prolazi.

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom