SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiSSSH protiv vraćanja HZZO-a u riznicu: Od riznice do privatizacije u tri koraka

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

SSSH protiv vraćanja HZZO-a u riznicu: Od riznice do privatizacije u tri koraka

Zagreb, 17. srpnja 2017. - Savez samostalnih sindikata Hrvatske protiv je vraćanja HZZO-a u riznicu. Bio je protiv i kada je prvi puta HZZO-u administrativnom odlukom ukinuta njegova relativna samostalnost odnosno status izvanproračunskog fonda (2002.). Svi argumenti SSSH protiv „utapanja“ u riznicu zdravstvenog doprinosa (tada na plaće i iz plaća radnika) potvrdili su se tijekom 13 godina netransparentnog upravljanja javnozdravstvenim novcem i bili razlozima ponovnog izlaska  HZZO-a iz riznice (2015.).

No, ovih dana možemo čuti kako ministar financija, usputno, na ulicama Zagreba, najavljuje povratak  HZZO-a u riznicu. Moglo bi se zaključiti kako država ne zna što hoće  ili kako to i nije spomena vrijedno no, to nije točno. Ono što ministar Marić želi postići je ponovna netransparentnost sustava jer je najveći dužnik zdravstvu upravo država, za pojedine kategorije građana koje je svojim propisima izuzela iz obveze plaćanja zdravstvenog doprinosa. Ali i za njih netko HZZO-u mora uplatiti novac!

Stoga, ako  HZZO ponovo uđe u riznicu, država će još jednom svoj dug prebaciti na sve ostale osiguranike. Drugi će korak biti daljnje smanjivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga. Treći je korak, zbog čega se sve prethodno i čini,  daljnja komodifikacija  zdravstvenih usluga i nova faza privatizacije.

Podsjetimo: u brojnim se zemljama javno zdravstvo prikazuje „gutačem javnog novca“ kako bi ga se proglasilo neodrživim i otvorio put privatizaciji. To što privatizacija zdravstva nigdje nije koristila građanima, niti se privatno zdravstvo pokazalo efikasnijim od javnog, nije važno, privatizacija se ionako provodi u korist i u interesu manjine kojoj je  cilj što veći profit te prelijevanje javnozdravstvenog novca u privatne džepove. Tako je u Hrvatskoj od osamostaljenja proveden niz „reformi“ s ciljem izvođenja javnog zdravstva na tržište i njegove postepene privatizacije – od  početka rastakanja Štamparovog modela privatizacijom primarne zdravstvene zaštite odnosno domova zdravlja i uvođenja participacije te mogućnosti istovremenog rada liječnika u javnom i privatnom zdravstvu (što je potaklo odljev javnog novca u privatne džepove i stvorilo liste čekanja) tijekom 90-tih, do ukidanja samostalnosti HZZO-a, uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja i dr. tijekom 2000-tih.

Svaka se reforma pravdala dugovima zdravstva i teškom ali nužnom odlukom vlade da osigura primjerenu razinu zdravstvene zaštite, u skladu s mogućnostima. Ovime ni na koji način ne želimo reći kako ne postoji potreba za uređenjem sustava (posebice javne nabave) te za zatvaranjem brojnih „rupa“ kroz koje curi javnozdravstveni novac, za što su odgovorne javne vlasti.  Ono što tražimo su analize i vjerodostojne podloge te široka javna rasprava i  uključenost dionika o stvarnim problemima te mogućim rješenjima, što je svaki puta dosad izostalo.

Da zaključimo, vraćanje HZZO-a u riznicu nije tehničko već političko pitanje, ključni aspekt zdravstva kao javne politike. Stoga očekujemo da ministar Marić i Vlada RH ne ponove grešku učinjenu tijekom „brzinske“ porezne reforme krajem prošle godine (bez  poštivanja propisa, bez  javne rasprave i uključivanja onih na koje se izmjene poreza na dohodak odnose). Upravo suprotno, očekujemo ozbiljnost i odgovornost, te inzistiramo na stvarnom socijalnom dijalogu i uključivanju predstavnika onih koji financiraju zdravstveni sustav.

Iz medija:

Protiv vraćanja HZZO-a u riznicu: Od riznice do privatizacije u tri koraka _h-alter.org

SSSH protiv vraćanja HZZO-a u državnu riznicu _glas-slavonije.hr

SSSH protiv vraćanja HZZO-a u Državnu riznicu _prigorski.hr

 

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor