SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiStiže novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada?

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Stiže novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada?

Zagreb, 22. rujna 2021. - Hrvatska će se, izgleda, obračunati s radom na crno, i to donošenjem posebnog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, piše Novi list.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) pokrenulo je proceduru za donošenje toga zakona, za koji će do 30. rujna trajati javno savjetovanje o obrascu prethodne procjene za izradu nacrta tog zakona.

Cilj zakona je smanjiti broj radnika na crno, za koji i samo Ministarstvo priznaje da je nepoznat. Zasada imamo samo procjene, a one govore kako je riječ o desetak posto u službenom broju zaposlenih, što je oko 150 000 ljudi.

U Obrascu se navodi kako rad na crno može biti u potpunosti neevidentiran, da može uključivati lažnu samozaposlenost, ali i da postoji i više obika djelomično neprijavljenog rada. Novi bi zakon trebao prepoznati sve oblike neprijavljenog rada i odrediti mjere za njegovo suzbijanje. Neprijavljen rad štetan je i za državu, koja je na taj način zakinuta za javna davanja, odnosno za naplatu poreza i doprinosa, ali je neprihvatljiv i za poslodavce zbog nelojalne konkurencije. 

- Kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika, navodi se u Obrascu u kojem se MROSP poziva na Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada i Nacionalni plan oporavke i otpornosti (NPOO) gdje je najavljeno donošenje tog zakona.

Neke od mjera kojim se Vlada namjerava boriti protiv neprijavljenog rada je retroaktivna prijava radnika za vrijeme za koje je utvrđeno da je radio na crno. Ako to nije moguće utvrditi, poslodavac bi bio dužan prijaviti radnika retroaktivno na najmanje tri mjeseca, uz plaćanje doprinosa i poreza te plaće radniku i to prosječne plaće u djelatnosti kojom se tvrtka bavi. Za ponovljeni prekršaj radnike bi se moralo prijaviti šest mjeseci retroaktivno. U oba slučaja plaćala bi se kazna od 20 tisuća kuna po radniku. Ako poslodavac treći put ponovi prekršaj prijeti mu i zabrana obavljanja djelatnosti.

SSSH je sudjelovao u izradi Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada, kao i pratećeg Akcijskog plana te ga smatra pomakom prema zaštiti prava radnika, s obzirom na dosadašnji nedostatak strategije u ovom području, kao i nedostatak političke volje da se donesu i implementiraju konkretna rješenja.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel govori kako neka važna rješenja ipak izostaju, spominjući mogućnost Porezne uprave da kontrolira uplatu poreza i doprinosa prema stvarno ugovorenoj plaći.

- Rad na crno ograničava pozitivne promjene u društvu. Iako se on nerijetko prikazuje kao 'win-win' situacija za poslodavca i radnika, rad na crno izlaže radnike brojnim rizicima, podriva javne financije, utječe na javno povjerenje i stvara iskrivljenu društvenu sliku koja zaustavlja ili odlaže donošenje nužnih i ispravnih političkih odluke, uključujući i one koje bi urodile pravednijom distribucijom dobara i kvalitetnijim socijalnim politikama. Zato je potrebno raditi na osvješćivanju i stvaranju društvenog konsenzusa o njegovoj neprihvatljivosti, rekao je Novosel.
 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom