SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiSvjetski dan dostojanstvenog rada, 7. listopada

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Svjetski dan dostojanstvenog rada, 7. listopada

Zagreb, 7. listopada 2013.  - Povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, 7. listopada, NHS i SSSH uputili su otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade RH i Hrvatske udruge poslodavaca u kojemu podsjećaju na značenje toga dana.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovana gospodo,

ovim pismom želimo vas, kao  i širu hrvatsku javnost, podsjetiti da se danas, šesti puta za redom,  obilježava Svjetski dan dostojanstvenog rada.  Naime, još je 2008. godine najveća svjetska sindikalna organizacija - Međunarodna konfederacija sindikata,  čije su hrvatske članice Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, po prvi puta organizirala prigodne aktivnosti.

Toga se dana jasno postavlja zahtjev za dostojan, dostojanstveni rad u svijetu, stoga svjetski radnički pokret zajedničkim glasom upozorava na probleme radnika naglaskom na slobodu sindikalnog organiziranja i sve elemente dostojanstvenog rada, od prava na rad, dostojanstvenog posla i prihvatljivih i sigurnih uvjeta rada pa sve do dostojne plaće i pravične raspodjele novostvorene vrijednosti i dobiti koje radnici svojim radom stvaraju. Ove godine, zbog rastućeg pritiska na slobodu sindikalnog organiziranja i snižavanja prava radnika na svim područjima, sindikati širom svijeta traže socijalnu pravdu, dostojanstvene poslove i uvjete rada te plaće za dostojan život radnika i njihovih obitelji, a radnike pozivaju da se sindikalno organiziraju kako bi se što uspješnije oduprli tom gotovo unisonom pokušaju pokoravanja radnika i njihovom pretvaranju u robove novoga doba!

U kakvom ozračju danas taj dan obilježavamo u Hrvatskoj, najbolje je pogledati u prilogu Otvorenom pismu.

Ovdje želimo naglasiti da se u svojoj nemoći rješavanja gorućih gospodarskih problema u zemlji Vlada, prema zahtjevima MMF-a, Svjetske banke i bonitetnih agencija, okrenula ka daljnjem snižavanju radničkih prava - izmjenama postojećih i donošenjem novih zakona.
Tako je imperativ ove vlasti postala fleksibilizacija tržišta rada kroz smanjivanje radničkih prava na svim područjima, a ne stvaranje uvjeta za pokretanje gospodarstva, izlazak iz krize i poboljšanje standarda građana. Vlada je najavila da će do kraja godine donijeti novi, fleksibilniji Zakon o radu, Zakon o povremenim poslovima, Zakon o otpremninama te Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta. Mijenjat će Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o reprezentativnosti, ali i Zakon o mirovinskom osiguranju i vjerojatno Zakon o zdravstvenom osiguranju. Donošenje tolikog broja radno-socijalnih  zakona odjednom prokušana je receptura onemogućavanja aktivnog sudjelovanja i utjecaja onih na koje se zakoni odnose, bez obzira na njihovu formalnu uključenost u procese. Namjera vlasti je uz ostalo u Zakon o radu uvesti kao otkazni razlog radniku i nemogućnost poslodavca da mu isplati ugovorenu plaću te da u četveromjesečnim ciklusima poslodavac jednostranim odlukama organizira i preraspoređuje radno vrijeme, a time i život radnika i njegove obitelji. Namjera je izbaciti iz Zakona otpremnine radniku i riješiti ih posebnim zakonom. Potiče se dodatno jačanje agencijskog rada, a zajedno sa Zakonom o povremenim poslovima širom se otvaraju mogućnosti za krajnje nesigurne oblike rada. U mirovinu bi se radnika slalo tek sa 67 godina starosti, neovisno što je prosječni životni vijek hrvatskih građana nekoliko godina kraći od prosječnoga europskoga, a posla za mlade i uz sadašnje uvjete umirovljenja nema. Minimalnu bi plaću sa sadašnjih 2.984,78 kuna tek neznatno izdigli iznad 3.000,00 kuna. Najavljuje se restrukturiranje u javnom sektoru, razni outsourcinzi i spin-offovi, što će rezultirati novim tisućama radnika ili prijevremeno umirovljenih ili na burzi rada i novim potplaćenim i obespravljenim radnicima, ako slučajno nastave raditi na nekom od izdvojenih poslova.

Iz ovog otužnog uznemiravajućeg nabrajanja jasno je kako se Hrvatska udaljava od dostojanstvenog rada. Hrvatskome se tržištu rada sve više oduzima dostojanstvo, a najave zakonskih promjena u većini ga tih promjena žele doslovce zabiti u zemlju.

Poštovana gospodo predsjednici, na današnji vas dan želimo upozoriti kako je vaša obveza, vaša dužnost, svakoga u svojem djelokrugu odgovornosti, osigurati da hrvatski radnici žive i rade na način dostojan 21., a ne 19. stoljeća!

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom