SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiVladine politike u raskoraku – snižavanje razine zaštite na radu i podizanje dobi za umirovljenje

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Vladine politike u raskoraku – snižavanje razine zaštite na radu i podizanje dobi za umirovljenje

Zagreb, 25. travnja 2019. – Ovogodišnji Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, SSSH i Koordinacija SSSH za zaštitu na radu obilježili su panel raspravom u okolnostima skorog početka prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Kao što su i podaci nametnuli zaključak, uvjeti rada usko su vezani uz duži ostanak u svijetu rada što vlasti u Hrvatskoj uporno ignoriraju. Uporno se ignorira utjecaj rada na zdravlje i dodatno se pogoršavaju uvjeti rada, a suočeni smo s velikim brojem ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, rakom uzrokovanim čimbenicima na radnom mjestu, stresom i bolestima koje se kao posljedica stresa razvijaju, te rastućim prekarnim oblicima rada koji svemu tome pridonose u značajnoj mjeri.

U  prošloj godini zaprimljene su 19.154 prijave ozljeda na radu, 24  radnika smrtno su stradala na radu, bilježi se trend rasta akutnih ili kroničnih bolesti, odnosno teško bolesnih radnika koji obavljaju poslove na mjestima rada i pri tome ugrožavaju sebe i druge radnike, a u nepuna četiri mjeseca 2019. godine uz ozljede na radu koje su iziskivale zbrinjavanje u zdravstvenim ustanovama, registrirano je novih 11 smrtno stradalih radnika.

- Nitko ne želi gledati u te podatke, nitko ne želi gledati u život, u stvarnost. Vladine politike bave se isključivo svojim podacima koji im odgovaraju i zato su te politike u raskoraku s podizanjem dobi za umirovljenje, poručio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

S aspekta liječničke struke o utjecaju uvjeta rada i dobi radnika na zdravlje, te zdravstvenu i radnu sposobnost radnika govorila je Marija Zavalić.

- Što vrijedi da netko napiše da mora raditi do 67. godine, kada ne može više od 60. godine, da ga tjeraš. Može jedino umrijeti, pa onda s posla na groblje, bila je vrlo slikovita. Mišljenja je kako bi trebalo napraviti paletu zanimanja i odrediti kod kojeg se može raditi do koje godine. Oni koji bi prešli određene godine morali bi prijeći rigorozne liječničke preglede zbog svoje sigurnosti, sigurnosti drugih i sigurnosti materijalnih dobara.

Svoja stajališta o temi, s pozicije stručnjaka zaštite na radu, iznio je Vitomir Begović:

- Izuzetno je važno da nositelji javnih politika razumiju i uvažavaju da učinkovita zaštita na radu, zaštita zdravlja te mirovinski i zdravstveni sustav čine povezanu cjelinu. Produljenje radnog vijeka zahtijeva stvaranje sigurnog i zdravog okruženja tijekom cijelog radnog vijeka. Uspješno produljenje karijera u velikoj mjeri ovisi o primjerenoj prilagodbi radnih mjesta i organizaciji rada, što obuhvaća radno vrijeme, dostupnost radnog mjesta i intervencije na radnom mjestu usmjerene na starije radnike. Treba razvijati i cjeloživotnu zapošljivost kako bi se u obzir uzele promjene sposobnosti radnika zbog starenja.

Poručio je kako zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija. Učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes.

Da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već korisno ulaganje složio se i Damir Lemaić iz Tehnike d.d., govoreći iz perspektive poslodavca.

- U Tehnici nikada nismo bježali od obveze osiguranja primjerenih uvjeta rada, rekao je, ukazujući na, kako reče, sukob praksi, primjerice u poimanju što je to lakša, a što teška ozljeda.

Za kraj, moderatorica panel rasprave Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH, citirala je Esther Lynch, konfederalnu tajnicu Europske konfederacije sindikata: „Cilj rada je zarada za život, a ne uzrokovanje smrti“


 

Zašto ste potpisali za referendum #67jepreviše?

Zato što smatram da je to pitanje o kojem moramo imati pravo izjasniti se na referendumu.
Zato što mislim da rad do 67 nije moguć.
Zato što je penalizacija previsoka i nepravedna, posebno s obzirom da uglavnom nije izbor radnika.