SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiZbog novog kvalifikacijskog okvira bijesni sukob između sveučilišnih i stručnih studija

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Zbog novog kvalifikacijskog okvira bijesni sukob između sveučilišnih i stručnih studija

Zagreb, 18. travnja 2017. (novilist.hr) - Javna rasprava o izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru je završena, a odredbe tog zakona u velikoj će mjeri odrediti sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Ključna dilema – trebaju li stručni studiji biti na istoj razini kao sveučilišni ili ne – još nije riješena, pa se uz veliku zabrinutost iščekuje koji će prijedlog prevagnuti, onaj resornog ministarstva ili Rektorskog zbora.

Prihvatljiv model

U javnoj raspravi, podršku modelu koji predlaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji stručne i sveučilišne studije smješta na razinu 7, podržale su stotine studenata stručnih studija i brojne tvrtke koje o tim kadrovima ovise. Iz pulskog Uljanika poručili su tako da među njihovim inženjerima s diplomom stručnog studija i onima sa sveučilišnom diplomom nema nikakve razlike, već su, štoviše, prvi spremniji na izazove i zadatke koji dolaze s tržišta. Na stručnim studijima ne dvoje da je to jedini prihvatljivi model.

– HKO je u potpunosti je usklađen s Europskim (EQF), kao i kvalifikacijskim okvirom u europskom prostoru visoke naobrazbe EHEA. Spuštanje specijalističkih diplomskih stručnih studija na nižu, šestu razinu, imalo bi nesagledive posljedice ne samo za studente, nego i cjelokupno gospodarstvo, da ne govorimo o razini pravne nesigurnosti koja bi se unijela u naš visokoobrazovni sustav. Prava je istina da u nekim područjima studenti stručnih studija postaju konkurencija studentima sveučilišnih studija i zato se žele postaviti administrativne blokade. U ovom je procesu jedina stvarna dvojba: ukinuti binarni sustav, a time i stručne studije, ili im dati tretman koji im u binarnom sustavu pripada, u skladu s praksom u svim razvijenim europskim društvima – tako je Ivan Akrap, pročelnik Sveučilišnog Odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu, argumentirao svoje protivljenje alternativnom prijedlogu Zakona o HKO-u.

U ratu koji se poveo oko zakona, na protivničkoj su strani sveučilišta i njihovi studenti, koji tvrde da kolege sa stručnih studija ne mogu biti na njihovoj razini, a prijedlog ministra Pave Barišića proglašavaju nelegitimnim.

– Ustavni sud je jasno kazao da stručni studiji ne mogu biti na istoj razini sa sveučilišnima jer oni, za razliku od stručnih, imaju i istraživačku komponentu. Ne radi se o degradaciji stručnih studija, već o diskriminaciji studenata sa sveučilišnom diplomom. Stručni studiji jesu društveno važni, ali nikako nisu jednaki sveučilišnima – tvrdi Tonći Lazibat, prorektor Sveučilišta u Zagrebu.

Takav stav u javnoj je raspravi podržalo više od 30 fakulteta. Lazibat priznaje da su studenti stručnih studija postali konkurencija kolegama sa sveučilišnom diplomom, a sve je više natječaja za posao gdje se ne pravi razlika, već se traži razina 7. »Ne znam kako itko može izjednačiti diplomu stručnog i sveučilišnog studija. Točno je da i jedni i drugi uče kako se radi, ali sveučilišni uče i zašto se tako radi«, ilustrira Lazibat.

Smiješne optužbe

Istodobno, pljušte optužbe da iza svega stoji osobni interes. Lazibat tvrdi da je iza zahtjeva za jednakim statusom stručnih studija interes privatnih učilišta koja svoje studente neopravdano uvjeravaju da će tu steći akademski status. Stručni studiji postoje i na državnim ustanovama, pa tako i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kojem je Lazibat donedavno bio dekan. Bivši prorektor zadarskog Sveučilišta, Leonardo Marušić, upozorio je ovih dana na slučaj tog fakulteta, tvrdeći da EF-u stručni studiji trebaju za punjenje budžeta i za lakše dobivanje akreditacije, jer imaju niže kriterije u pogledu nastavnog kadra.

– Zastrašujuće je da Sveučilište u Zagrebu, udruženo s Ustavnim sudom, ruši HKO i dovodi u pitanje priznavanje hrvatskih kvalifikacija u Europi zbog zaštite interesa jednog fakulteta koji ne razumije (ili se pravi da ne razumije) stvarne razlike između sveučilišnih i stručnih studija – poručio je Marušić, aludirajući na EF. Lazibat optužbe naziva smiješnima, i poziva Barišića da u proceduru pusti alternativni prijedlog Zakona o HKO-u. U protivnom, kaže, i novi će prijedlog uputiti na procjenu Ustavnom sudu.

Dvije internetske peticije

Na internetu se trenutno potpisuju dvije studentske peticije: jedna u režiji studenata stručnih studija, a druga sveučilištaraca. Prvom se peticiijom traži priznavanje razine 7.1. studentima stručnih studija, koji na studiju stječu 300 ECTS bodova Sve drugo, tvrde, bit će nepravedna degradacija. Njihovi sveučilišni kolege hoće dvije razine, jer je 300 ECTS bodova na FER-u, kažu, stečeno kroz struku i istraživanje, dok je 300 ECTS bodova na visokoj školi stečeno jedino kroz stručni rad.

Motivacijski razgovor s dekanom i plaćanje enormne količine novca ne smije biti uvjet za upis visoke škole učenika sa završenom trogodišnjom školom. Spriječimo kupovinu diploma koje vrijede isto kao mukotrpno zarađene sveučilišne diplome – stoji u peticiji sveučilištaraca. Velika većina visokih učilišta upitne je kvalitete i ne obrazuje radnike konkurentne na tržištu rada, tvrde i traže novu akreditaciju koja bi visokoškolske ustanove rangirala prema realnoj vrijednosti.

O svemu se očitovala i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, podsjećajući da jedan ECTS bod ipak predstavlja istu vrijednost, bez obzira na vrstu studija. Pravobraniteljica traži da se prije donošenja zakona provede detaljna analiza pravnog okvira u sustavu visokog obrazovanja, i usvoji rješenje koje će hrvatskim studentima omogućiti studiranje pod istim uvjetima kao u ostatku EU-a, gdje se stručni studenti u pravilu bez problema uključuju u poslijediplomske studije.

Vezane vijesti:

Izmjenama Zakona o HKO-u ugrožavaju se temelji binarnog obrazovanja u RH _sssh.hr
 

U poduzeću u kojem radim jednokratni dodatak (regres) je kolektivnim ugovorom:

utvrđen kao obveza
utvrđen kao mogućnost
nije propisano
nemamo kolektivni ugovor