SSSH

PočetnaVijestiSekcija mladihMladima treba bolje objasniti što je sindikat i što sindikat radi

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Mladima treba bolje objasniti što je sindikat i što sindikat radi

Madrid, 4. siječnja 2016. - Jačanje integracije mladih radnika u metalnoj, prehrambenoj i drvnoj industriji, te transportu, uslugama i graditeljstvu na razini Europe bila je tema regionalnog seminara održanog 25. i 26. siječnja u Madridu, u organizaciji europskih sindikalnih organizacija: ETF, IndustriAll, UNI Europa, EFFAT, EPSU i EFBWW, a uz financijsku pomoć Europske komisije. Uz mlade iz Italije, Albanije, Srbije, Španjolske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Turske, bili su i predstavnici Sekcije mladih SSSH Dorotea Zec (Sindikat pomoraca Hrvatske) i Marko Paušić (Sindikat turizma i usluga Hrvatske).

Kako se moglo čuti, mladi u tim državama nailaze na slične, gotovo iste, probleme koji se tiču njihova pronalaženja zaposlenja, uvjeta rada i dr. Ponajprije se ističe da je nezaposlenost općenito jedan od najvećih problema koji pogađa mlade u svim zemljama Europe. S druge strane, čak i ako mlada osoba uspije pronaći posao nakon završenog školovanja, vrlo često će se to zaposlenje temeljiti na ugovoru o radu na određeno vrijeme. Takav ugovor o radu temelj je velike nesigurnosti koja mladima onemogućava normalan, samostalan život i dugoročno planiranje. Također, i plaća u tom slučaju gotovo nikad nije dostatna kako bi mladi radnik mogao živjeti od svog rada.

Jedna od tema seminara bilo je i organiziranje i učlanjivanje mladih radnika. Iz iskustava polaznika seminara jasno je uočeno kako mladi ljudi u različitim državama nemaju dovoljno, a još češće nikakva, znanja o tome što je sindikat, koje su njegove osnovne funkcije i zašto je važno za sve radnike, a posebice mlade ljude, biti članom sindikata.

Raspravljajući o metodama učlanjivanja prezentiran je rad talijanskih kolega Jedan od načina na koji se mladi obrazuju i uče o sindikatima jest održavanje sindikalnih škola ili kampova. Na taj način mladi stvaraju i posebnu mrežu odnosa između sebe koja im nakadno koristi u sindikalnom radu. Osim toga, na taj način se mladima pokušavaju predočiti temelji sindikalnog rada i važnosti samih sindikata. Važno je doći i do mladih ljudi u školama i na fakultetima te ih upoznati s osnovama sindikalizma i tržišta rada kako bi, nakon završenog školovanja, bili spremni potražiti svoje mjesto na tržištu te se obratiti sindikatu i djelovati kroz sindikat. Pozitivan primjer je i organiziracija koncerata ili festivala; objavljivanje stripova s glavnim likom Maxom – sindikalistom koji se bavi najvažnijim temama i problemima radnika i njihovim pravima; pomoć u vidu savjeta i obuke (primjerice, kako napisati prvi životopis)…

Nezaobilazna tema bila je i komunikacija, u samome sindikatu, te sindikata sa svojim članovima. U novije vrijeme sindikati često koriste socijalne medije kako bi putem njih komunicirali sa svojim članovima te im prenjeli ključne vijesti i novosti koje se odnose na njih. Problem koji se javlja kad je u pitanju komunikacija s članovima jest da mnogi članovi nemaju pristup internetu ili pojedinim načinima komunikacije. Međutim, mnogi sindikati i članovi koriste slične socijalne mreže i mobilne aplikacije (Facebook, Twiter, Viber, WhatsApp…) koje omogućavaju svojim članovima da, makar i nakon proteka određenog vremena, mogu pristupiti porukama i informacijama koje je sindikat objavio. Također, takav način komunikacije omogućava članovima da ostanu u stalnom kontaktu te da na brz i siguran način komuniciraju među sobom ali i s zaposlenicima sindikata. Važno je istaknuti i da brojni sindikati održavaju komunikaciju sa svojim članovima i kroz održavanje različitih tečaja i obuka, ali i sa posjećivanjem svojih članova na njihovim radnim mjestima ili skupovima radnika.

U kontekstu sudjelovanja mladih u strukturama sindikata moglo se čuti kako mladi radnici često nisu dovoljno aktivni niti spremni djelovati i boriti se za svoja prava dok stariji članovi sindikata i zaposlenici nisu spremni prenijeti svoje znanje i prepustiti dio organizacije mlađim članovima. Međutim, iako su u manjini, postoje i sindikati koji potiču i pomažu rad i djelovanje mladih radnika unutar strukture sindikata što je nesporno, iznimno važno kako bi jednog dana, danas mladi ljudi, mogli nastaviti borbu za prava svih radnike.

Posebno su izlaganje imale slovenske kolege: Mladi plus. Sindikat ne ograničava svoje djelovanje na pojedinu granu odnosno djelatnost, već je njihov rad usmjeren na sve mlade radnike koji ne mogu pronaći posao i mlade radnika koji rade na određeno vrijeme. Mladi plus pomažu svojim članovima za vrijeme nezaposlenosti ili za vrijeme rada na određeno vrijeme. Međutim, kada takav radnik pronađe posao na neodređeno vrijeme, u pravilu će ga uputiti da se učlani u drugi sindikat čiji je rad usmjeren upravo na određeno područje u kojem takav radnik radi. Naime, njihovo je stajalište da će taj drugi sindikat imati više znanja i mogućnosti brinuti o njihovim daljnjim pravima. Rad sindikata temelji se isključivo na volontiranju aktivnih članova. Posebno ističu da su dio slovenske nacionalne sindikalne središnjice te s drugim pridruženim sindikatima često surađuju.

Pred sam kraj seminara održana je zajednička rasprava o budućnosti sindikalizma i sudjelovanju mladih radnika. Utvrđno je da, iako često postoji formalni socijalni dijalog i sindikati sudjeluju u raspravama, političke elite su te koje na kraju donose odluke. Sindikati gube vjerodostojnost kada nisu u mogućnosti osigurati prava koja su dogovorena s poslodavcem i/ili zajamčena zakonima i drugim propisima odnosno kolektivnim ugovorima. Zbog toga nema sigurnosti za radnike te se stvara negativna slika i mišljenje o sindikatima kao nesposobnoj organizaciji koja ne može zaštiti ono što je dogovoreno kolektivnim ugovorima ili u dogovorima s poslodavcima. Problem se javlja i u tome što, čak i kad su zakoni i propisi dobri, oni se ne provode u praksi. Ne postoje inspekcije niti sudski postupci u kojima bi se sankcionirali oni koji postupaju protivno zakonima. Poseban je problem i nedostatno obrazovanje mladih. Mladi u školama i na fakultetima ne stječu nikakva znanja i iskustva o tržištu rada, sindikatima, socijalnom sustavu što će im jednog dana trebati kako bi mogli sudjelovati na tržištu rada.

Zaključno: Vrijeme se mijenja. Funkcioniranje tržišta rada pred 30 godina i danas u potpunosti se razlikuje. Sindikati se moraju prilagoditi promjenama koji se događaju. Prošlost opterećuje sindikate danas. Mladima treba bolje objasniti što je to sindikat i što sindikat radi.

Zašto ste potpisali za referendum #67jepreviše?

Zato što smatram da je to pitanje o kojem moramo imati pravo izjasniti se na referendumu.
Zato što mislim da rad do 67 nije moguć.
Zato što je penalizacija previsoka i nepravedna, posebno s obzirom da uglavnom nije izbor radnika.