SSSH

PočetnaVijestiSekcija mladihObjavljeni prvi podaci o diskriminaciji mladih na tržištu rada

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Objavljeni prvi podaci o diskriminaciji mladih na tržištu rada

Zagreb, 24. listopada 2012. (moj-posao.net) - Čak 76 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina osjeća se diskriminirano prilikom procesa zapošljavanja (selekcijskog postupka), ali i tijekom samog procesa rada za konkretnog poslodavca.
Rezultati su to prvog sustavnog istraživanja mladih na tržištu rada pod nazivom “NeuDOBan položaj: Izvještaj o diskriminaciji mladih na hrvatskom tržištu rada”, koje je proveo Institut za razvoj tržišta rada u suradnji s portalom MojPosao.
Rezultati istraživanja jučer su predstavljeni u Zagrebu u okviru projekta "Diskriminacija mladih na tržištu rada" koji je organizirala Mreža mladih Hrvatske u partnerstvu sa svojim organizacijama članicama "Volonterski centar Osijek" te "Blank filmski inkubator", s ciljem poticanja javne rasprave o diskriminaciji s kojom se mladi susreću na tržištu rada.
S dobnom diskriminacijom najviše se susreću mladi između 15 i 19 godina starosti, a uz dobnu nerijetko je vezana i spolna te diskriminacija na temelju pripadnosti nacionalnoj manjini ili radi invaliditeta.
Među najčešćim diskriminatornim pitanjima na razgovoru za posao mladi, posebno žene u dobi između 25 do 30 godina, na prvom mjestu ističu pitanja o planiranju obitelji. Drugi najčešći oblik diskriminacije je promatranje osobe kroz prizmu ‘pušač-nepušač’ dok se na trećem mjestu nalazi spolna diskriminacija.

Diskriminacija kao posljedica neinformiranosti
Sudionici javne rasprave mišljenja su kako diskriminacija na tržištu rada nije rezultat zlih namjera već posljedica neinformiranosti. Naime, iako je većina poslodavaca i mladih posloprimaca upoznata s činjenicom da postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije, mnogi od njih nisu svjesni koja se pitanja smatraju diskriminatornima te da postoje pitanja koja u određenom kontekstu mogu biti diskriminatorna.
Dobra je vijest što 35% mladih ističe kako ih diskriminacija potiče da budu još uporniji, dok se 43% zaposlenih, koji su izloženi diskriminaciji na radnome mjestu, odlučuje na promjenu posla. Ipak, takva vrsta otpora nije dovoljna kako bi se diskriminacija suzbila već je potrebna sustavna edukacija svih sudionika tržišta rada o toj temi.
Osim rezultata istraživanja, sudionicima je predstavljen film koji obrađuje temu diskriminacije mladih na hrvatskom tržištu rada, snimljen u produkciji udruge Blank filmski incubator, a posebna je pažnja posvećena i volontiranju, kao obliku dobrovoljnog angažmana koji nije dovoljno prepoznat na tržištu rada te prilikom zapošljavanja mladih ljudi, koji se tek trebaju početi stručno osposobljavati kroz svoj prvi posao. 
Predstavljanje podataka i javna rasprava o temi održava se i danas u Rijeci (11 sati, grand hotel Bonavia, Dolac 4) te 26. listopada u Splitu (14 sati, Gradska knjižnica Marka Marulića, Ulica slobode 2).

Opširnije informacije o projektu i konzultacijama možete pronaći na mrežnoj stranici Mreže.

Ovaj projekt provodi se uz financijsku potporu Europske komisije – Jedinice za socijalna pitanja, zapošljavanje i jednake mogućnosti, Ureda za udruge Vlade RH, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

 

Zašto ste potpisali za referendum #67jepreviše?

Zato što smatram da je to pitanje o kojem moramo imati pravo izjasniti se na referendumu.
Zato što mislim da rad do 67 nije moguć.
Zato što je penalizacija previsoka i nepravedna, posebno s obzirom da uglavnom nije izbor radnika.