SSSH

PočetnaVijestiVijestiKonferencija o prekarnom radu u Hrvatskoj

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Konferencija o prekarnom radu u Hrvatskoj

Zagreb, 6. listopada 2015. - U sklopu kampanje SSSH protiv zloupotrebe atipičnih oblika rada pod nazivom „Rad nije roba“, kao i Svjetskog dana dostojanstvenog rada koji se obilježava 7. listopada, SSSH i Zaklada “Friedrich Ebert“ organizirali su u zagrebačkom hotelu Dubrovnik konferenciju Prekarni rad u Hrvatskoj – Rad nije roba! Prisutne su uvodno pozdravili Mladen Novosel, predsjednik SSSH, i Max Brändle, direktor Zaklade „Friedrich Ebert“, Regionalni ured Zagreb.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja SSSH o stanju i obilježjima prekarnog rada, kao i rezultati projekta PRECARIR koji provodi Institut za razvoj i međunarodne odnose. Europska i Međunarodna konfederacija sindikata (ETUC i ITUC) predstavile su trendove i smjernice za sindikalnu strategiju za prekarni rad iz europske i globalne perspektive, a konkretna pozitivna iskustva i rezultate u organiziranju i zaštiti prava prekarnih radnika iznijeli su britanski TUC i njemački DGB.

Najznačajniji element konferencije je bilo predstavljanje i rasprava o Smjernicama SSSH za organiziranje i zaštitu prava prekarnih radnika. Smjernice su temeljene na rezultatima spomenutog istraživanja, kao i dosadašnjim konkretnim iskustvima sindikata udruženih u SSSH i stranih kolega, te bi trebale poslužiti za strateško usmjeravanje budućeg rada SSSH i udruženih sindikata na ovom području.

Što je zapravo prekarni rad?
Kako se, među ostalim, moglo čuti, iako se pojam prekarni rad sve više koristi, nema njegove jednoznačne definicije, tim više što se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju kako poslodavci otkrivaju nove načine zaobilaženja propisa. Međutim, sve definicije prekarnog rada prepoznaju njegove ključne karakteristike: prema ugovornim odnosima: ograničeno trajanje ugovora (na određeno vrijeme, privremeno, sezonski, dnevni, povremeno), fragmentiran i složen radni odnos (triangularni, prikriveni, lažno samozapošljavanje, podugovaranje, agencijski), te prema prekarnim uvjetima: niska plaća, slaba zaštita od prekida radnog odnosa, nedostatak pristupa socijalnoj zaštiti, uključujući i zaštiti na radu, te nemogućnost korištenja prava na radu, uključujući i pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje. Prekarni, nestandardni rad u većini slučajeva nije izabran voljom radnika.

Preporuke
Za borbu protiv prekarnog rada potreban je sveobuhvatan odgovor koji uključuje ekonomske, monetarne, fiskalne, socijalne i politike zapošljavanja usmjerene prema punoj zaposlenosti i jednakosti prihoda, zakonodavni okvir koji vodi ukidanju prekarnog rada, smanjenju nejednakosti i jačanju demokracije u društvu i na radnom mjestu. To zahtijeva jačanje solidarnosti i zajedništva, te snažnije napore sindikata u zastupanju radnika i kolektivnom pregovaranju, kao jednom od najznačajnijih alata za reguliranje prekarnog rada i uvjeta rada prekarnih radnika, te pretvaranja prekarnog rada u dostojanstveni.

Sindikati moraju prisiliti vlade da se vrate održivom razvoju, što uključuje i više kvalitetnih radnih mjesta. U tom smislu SSSH će pokrenuti niz konkretnih inicijativa na zakonodavnom planu, osnažiti svoje zagovaračke aktivnosti prema javnim vlastima, ali i djelovanje prema poslodavcima i njihovim udrugama.
 

Jeste li za vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina:

DA
NE
NE ZNAM