| Zainteresiranost SSSH za uspješnost jamstvenog fonda |
|
|
Zagreb, 3. veljače 2010.- Kao središnjica koja organizira najveći dio radnika u tzv. gospodarskim granama (industrijskim i uslužnim sektorima) koje su osobito teško pogođene recesijom svjetskoga gospodarstva, ali i dugogodišnjom krizom domaćeg upravljanja (2009. – više od 60.000 otpuštenih!), izuzetno smo zainteresirani za početak rada jamstvenog fonda za gospodarski oporavak, u kojemu država ujedinjuje sredstva sa HBOR-om i poslovnim bankama kako bi omogućila poduzećima ono što im posebice nedostaje: obrtna sredstva za izlazak iz lančane nelikvidnosti i kapitalna sredstva kako bi ušli u nove investicije- piše u pismu što ga je Ana Knežević, predsjednica SSSH, uputila predsjednici Vladi Jadranki Kosor.
S tim u vezi podsjećamo kako je SSSH još 7. prosinca 2009. godine Vladi RH i HUP-u uputio odgovarajuću inicijativu kojom smo tražili zajedničko pronalaženje rješenja i mjera za pomoć posrnulom hrvatskom gospodarstvu, radi očuvanja proizvodnje i spašavanja radnih mjesta, a kojom smo, među ostalim, tražili i osnivanje jamstvenog fonda.
Stoga pozdravljamo najavljene mjere Vlade RH (u posljednjih nekoliko godina ovo je jedna od najambicioznijih konkretnih aktivnosti iz sfere ekonomske politike), ali tražimo uključivanje predstavnika naših sindikata tzv. realnog sektora, kako pri utvrđivanju kriterija koje poduzetnici trebaju zadovoljiti da bi mogli pristupiti jamstvenom fondu i njihova odabira, tako i pri provođenju nadzora nad korištenjem kreditnih sredstava, s aspekta poštivanja prava radnika kao i očuvanja radnih mjesta. Naime, prečesto upozoravamo na brojne tvrtke kojima se dodjeljuju državni poticaji, a koje ne poštuju temeljna radno-socijalna prava svojih radnika! Također smo uvjereni da u nacionalnoj borbi protiv korupcije ovi predstavnici mogu značajno pridonijeti transparentnosti procesa.
Želja nam je da fond doista postigne maksimalni učinak, odnosno da su sredstva poreznih obveznika uložena na najefikasniji način. Više je industrijskih grana koje su do recesijske godine, razinom svoje kvalitete, obujmom plasmana te pozitivnim financijskim pokazateljima, pokazale kako mogu predstavljati okosnicu razvoja ukupnoga hrvatskoga gospodarstva. Riječ je o moderniziranome dijelu metalske branše, drvnoj industriji, prehrambenoj industriji, industriji nemetala, energetici, ali isto tako i propulzivnim rastućim granama graditeljstva, turizma, distribucijskog sektora i sl., koji su se našli u „začaranom krugu“ smanjivanja broja zaposlenih i gašenja dijelova proizvodnje, zbog sustavnoga pada domaće i strane kupovne moći i nedostatka investicijskih i obrtnih sredstava. Sve su to sektori koji zapošljavaju značajan broj radnika i u kojima je osjetan pad zaposlenosti i gubitak radnih mjesta. Stoga naglašavamo kako bi kriterij očuvanja radnih mjesta trebao imati važno mjesto ne samo u sklopu pristupa poduzeća jamstvenom fondu, nego i u svim drugim oblicima pomoći lokalnom i nacionalnom gospodarstvu.
Uvjeti pristupa jamstvenom fondu od presudnog su značenja te SSSH, kao odgovoran socijalni partner, želi sukreirati takvu mjeru. Držimo korisnim da, u sklopu kontrole rada i jamstvenog fonda, ali i drugih sličnih projekata, započne s radom savjetodavno vijeće sastavljeno od predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata kako bi promoviralo ciljeve koje smo prethodno naglasili, to prije što će rad i drugih fondova privatno-javnog značenja uvelike ovisiti o uspješnosti rada ovoga prvog antirecesijskog jamstvenog fonda. Naravno, naglašavajući te složene ekonomske ciljeve, odnosno podrške onim poduzećima koja će očuvati i kreirati nova radna mjesta, ne potiremo zdrave temelje i logiku tržišne ekonomije pri odabiru poduzeća koja će se podupirati u skladu s prudencijalnom bankarskom praksom! Ne bismo željeli da se sudbina fondova jednim dijelom pretvori u sudbinu propisa o skraćenju radnog vremena koji je upravo zbog ishitrenih zakonskih rješenja i bez šire stručne rasprave, nažalost, ostao „nekonzumirani“ zakon. |
