SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiZasad ipak samo izmjene i dopune, a ne cijeli novi zakon

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Zasad ipak samo izmjene i dopune, a ne cijeli novi zakon

Zagreb, 14. travnja 2022. - Nakon što je od listopada prošle godine održano ukupno 18 sastanaka radne skupine za izradu novoga Zakona o radu, na tripartitnom sastanku 21. ožujka odlučeno je da se odustane od procesa izrade posve novoga Zakona o radu i da se umjesto toga krene u manje izmjene i dopune zakona.

Razlog ovakve odluke bila je činjenica da se rad na podlozi koja je uključivala sveobuhvatne izmjene znatno otegnuo u odnosu na predviđeni plan, te je postalo jasno kako se proces neće moći dovršiti do kolovoza, kada istječe rok za prijenos dviju europskih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo. Sindikati su na to upozoravali i znatno ranije, tražeći da se prvo pripreme izmjene i dopune nužne zbog prijenosa direktiva, a tek potom nastavi rad na cjelovitom novom zakonu.

Osim obaveze prijenosa direktiva, međutim, pokazalo se da se Hrvatska kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. do 2026. godine (NPOO) obvezala provesti određene reforme vezane za unaprjeđenje radnoga zakonodavstva. Štoviše, provođenje tih reformi do početka iduće godine uvjet je za nastavak korištenja europskih sredstava u vrijednosti 750 milijuna eura. S obzirom na dva bliska zadana roka, odlučeno je da će se rad nastaviti samo na izmjenama i dopunama koje bi obuhvatile direktive i mjere predviđene NPOO-om, a izmjene bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Što bi se trebalo mijenjati?

Osim odredbi kojima se u Zakon o radu prenosi Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, iz NPOO-a proizlazi da bi ostale izmjene trebale zahvatiti rad na izdvojenome mjestu rada, ugovor o radu na određeno vrijeme, dodatni rad, rad putem internetskih platformi, revidiranje odredbe o prestanku radnog odnosa po sili zakona zbog navršene životne dobi, pojam plaće, te pitanje odnosa članova i nečlanova u korištenju prava iz kolektivnih ugovora.

Prijedlog izmjena i dopuna u ovim područjima socijalni su partneri od Vlade primili početkom travnja (iako uz kašnjenje u odnosu na dogovoreni rok), a u trenutku pisanja ovoga teksta pravnici SSSH i udruženih sindikata još se uvijek bave njihovom analizom, odnosno procjenom učinaka pojedinih predloženih odredbi na radne odnose i prava radnika.

Zasad možemo reći kako u nekim područjima, poput, primjerice, strožih ograničenja rada na određeno Vladin prijedlog ide u smjeru sindikalnih zahtjeva, a u drugima, poput radnoga vremena, rada na izdvojenome mjestu rada ili samog sadržaja ugovora o radu, nalaze se potencijalno vrlo problematične odredbe. Izvjesno je, međutim, da smo neke od posebno štetnih prijedloga iz prethodnog Vladinog teksta zasad uklonili sa stola, te da poslodavci neće biti osobito sretni s novim prijedlogom, jer mnogi od njihovih važnih zahtjeva za daljnjom fleksiblizacijom radnih odnosa u njemu nisu našli mjesta.

Ugovaranje dodatnih prava za članove sindikata

Vezano uz odnos članova i nečlanova sindikata, Vladin prijedlog predviđa da bi se kolektivnim ugovorom mogla ugovoriti posebna, odnosno dodatna prava za članove sindikata, osim prava na plaću i materijalnih prava koja predstavljaju naknadu troška radnika, a koja bi i dalje morala biti jednaka za sve radnike.

Ovakvo rješenje trebalo bi predstavljati svojevrsni kompromis između činjenice da su za povoljnija prava radnika iz kolektivnih ugovora zaslužni isključivo članovi sindikata koji svojim članstvom omogućuju proces kolektivnoga pregovaranja i financiraju ga, te principa jednakog postupanja prema radnicima koji zahtijeva da određena osnovna prava svih radnika ipak budu jednaka.

O prijedlogu ove odredbe zasigurno će se još raspravljati (navedeno je tako i u samom Vladinom tekstu predloženih zakonskih izmjena), pa je zasad teško reći hoće li to biti i konačno rješenje ovoga problema, za koji si je Vlada NPOO-om sama zadala obavezu riješiti ga.

Socijalnim partnerima trenutno predstoje pisani komentari na Vladin prijedlog, a potom su planirani samo jedan ili dva sastanka na kojima bi se o njemu i uživo razgovaralo. Vlada potom zakonske izmjene planira poslati u javno savjetovanje već tijekom svibnja, te na usvajanje u Hrvatski sabor prije ljetne stanke u srpnju. Nakon toga pak, naglasili su iz Ministarstva rada, namjeravaju nastaviti ranije započeti proces izrade novog teksta cjelovitog Zakona o radu. Poznavajući dosadašnja iskustva, to još uvijek ne znači da će se sve odvijati kako je zamišljeno, niti je isključeno da Vladine planove poremete sindikalne aktivnosti i akcije.

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom