Prestanak radnog odnosa svakako se mora provesti u pisanom obliku.

Sporazumni raskid ugovora o radu znači da su se poslodavac i radnik dogovorili o uvjetima tog raskida, uključujući prava i obaveze obje strane (kada točno prestaje radni odnos, mora li radnik raditi za vrijeme otkaznog roka, isplaćuje li se otpremnina i u kojem iznosu…). Sve dogovoreno i navodi se u takvom sporazumu.

Radnik koji želi otkazati ugovor o radu ne mora navesti razlog za to.

Poslodavac mora imati opravdani razlog za otkazivanje ugovora. Taj razlog mora obrazložiti u odluci o otkazu i odluku dostaviti radniku.

Danom dostave otkaza počinje teći otkazni rok, koji po zakonu ne može biti kraći od dva tjedna.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo (i obavezu) raditi i za to primiti plaću. Poslodavac može radnika osloboditi rada tijekom otkaznog roka, ali mu u tom slučaju svejedno mora isplatiti naknadu plaće.

Opravdani razlozi za otkaz uključuju:

• prestanak potrebe za obavljanjem nekog posla (poslovno uvjetovani otkaz) ili
• radnikovu nesposobnost da uredno izvršava svoje obaveze zbog određenih trajnih osobina (osobno uvjetovani otkaz).

U oba slučaja radi se e o otkazivanju ugovora bez krivnje radnika.

Opravdani razlozi za otkazivanje ugovora uključuju i povredu obaveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), te nezadovoljavanje na probnom roku.

Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu do kojeg je došlo zbog ponašanja radnika, poslodavac ga mora pisanim putem upozoriti na obavezu koje se radnik nije pridržavao, ukazati na mogućnost otkaza i omogućiti radniku iznošenje obrane.

Postoji i izvanredni otkaz ugovora o radu, do kojeg može doći ako bilo koja strana napravi posebno tešku povredu svojih obaveza iz radnog odnosa ili ako dođe do neke druge osobito važne činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa nije više moguć. Bez obzira koja strana izvanredno otkazuje ugovor, to mora učiniti u roku od 15 dana od dana saznanja za tu činjenicu.

Izvanredni otkaz znači i to da strana koja otkazuje ugovor ima pravo od druge strane tražiti naknadu štete za povredu obveze.

U slučaju izvanrednog otkaza radnik nema pravo na otkazni rok, a otkaz nastupa odmah danom primitka odluke.

Bolovanje i trudnoća nisu opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu.

Ako je radnik kod poslodavca radio dulje od dvije godine, a razlog otkaza nije ponašanje radnika, ima pravo na otpremninu. Otpremnina ne može biti manja od jedne trećine plaće za svaku navršenu godinu trajanja radnog odnosa kod poslodavca.

Poslodavac je dužan radniku izdati i potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac dao nezakonit otkaz, mora u roku od 15 dana podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Ako to ne učini, gubi pravo na osporavanje takve odluke na sudu.

Radnik koji je u posljednje dvije godine bio u radnom odnosu najmanje devet mjeseci ima pravo na naknadu za nezaposlenost koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali samo u sljedećim slučajevima:

• ako je dobio poslovni ili osobno uvjetovani otkaz,
• ako je sporazum o prestanku radnog odnosa sklopljen isključivo na prijedlog poslodavca ili
• ako je dao izvanredni otkaz zbog neisplate plaće. 

Zahtjev za naknadu za nezaposlenost treba podnijeti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana. U istom roku potrebno je prijaviti i status nezaposlene osobe pri Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje, kako se ne bi izgubilo pravo na zdravstveno osiguranje.