Radni odnos započinje sklapanjem ugovora o radu. Njime se radnik obvezuje osobno obavljati posao prema uputama poslodavca, a poslodavac da će radniku dati posao i isplaćivati mu plaću.
Ugovor o radu mora sadržavati bitne elemente radnog odnosa, uključujući:
- tko je radnik, a tko poslodavac,
- gdje se obavlja posao,
- od čega se posao sastoji,
- koliko je radno vrijeme i kako je organizirano,
- koliko traje ugovor,
- kako ga može otkazati poslodavac, a kako radnik, i koji su pritom rokovi za obje strane,
- koliko iznosi plaća i kako se ona isplaćuje,
- koliko je trajanje plaćenoga godišnjeg odmora.
Plaća, otkazni rokovi, radno vrijeme i godišnji odmor mogu također biti ugovorene i kolektivnim ugovorom, uređene pravilnikom o radu ili propisane zakonom. U tom slučaju ugovor o radu mora sadržavati odredbu koja upućuje na odgovarajući akt, a on naravno mora biti dostupan radniku.
Poslodavac mora radnika prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje prije nego što radnik počne obavljati posao. Primjerak te prijave mora dostaviti i radniku, u roku od osam dana.
Ugovor o radu može se potpisati i s agencijom za zapošljavanje. Takve agencije bave se ustupanjem radnika drugim poduzećima, što je druga riječ za „iznajmljivanje“ radnika. Ugovori s agencijama za zapošljavanje podložni su dodatnim zakonskim odredbama.
Zakonom o radu propisuje da se ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme vrijedi sve dok za time postoji obostrana volja radnika i poslodavca. Može se prekinuti ako jedna ili druga strana povrijedi svoje obaveze, ili ako prestanu potreba ili mogućnost obavljanja posla.
Ako poslodavac raskida ugovor o radu na neodređeno vrijeme, mora za to imati opravdano obrazloženje, te poštivati propisani postupak otkazivanja, kao i odredbe o otkaznom roku i otpremnini.
Radnik može otkazati ugovor o radu na neodređeno vrijeme iz bilo kojeg razloga, ali mora pritom poštivati propisani otkazni rok.
Ugovor o radu na određeno vrijeme dopušten je samo iznimno, i to u situacijama kada je potreba za radom privremena i unaprijed je poznato zašto radni odnos treba završiti s određenim datumom. To može biti na primjer zato što završava neki projekt, ili se na posao vraća osoba koju je radnik privremeno mijenjao.
Ugovor na određeno vrijeme nije opravdano koristiti u svrhu probnog rada!
Probni rad predviđen je Zakonom o radu kao poseban dio zapošljavanja na neodređeno vrijeme. On bi se trebao ugovoriti posebnom odredbom ugovora o radu, a može trajati najduže šest mjeseci. Tijekom probnog rada poslodavac može bilo kada otkazati ugovor ako procijeni da radnik ne zadovoljava zahtjeve posla.
Svaki idući ugovor na određeno vrijeme (drugi, treći uzastopni itd.) može se sklopiti samo ako za to postoji objektivni razlog, i taj se razlog mora jasno navesti u ugovoru. Ukupno se sa istim radnikom mogu sklopiti samo tri ugovora na određeno vrijeme i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme kod jednog poslodavca ne smije biti duže od tri godine.
Radnici zaposleni putem ugovora o radu na određeno vrijeme imaju pravo na jednake uvjete rada kao i radnici zaposleni na neodređeno vrijeme.
Prije početka rada poslodavac mora radnika upoznati s propisima u vezi s radnim odnosima, s organizacijom rada, te zaštitom zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu. Mnoga pitanja koja se tiču radnih prava i organizacije rada nisu uređena samo Zakonom o radu i ugovorom o radu, već i pravilnikom o radu (koji donosi poslodavac), ili kolektivnim ugovorom (koji sklapaju sindikat i poslodavac). Riječ je o važnim dokumentima koji radniku moraju biti dostupni i sa čijim sadržajem radnik mora biti upoznat kako bi znao braniti svoja prava.
