Svake godine u 27 članica EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu umire 6.190 ljudi od koronarnih bolesti srca koji se mogu pripisati psihosocijalnim rizicima na radu, dok dodatnih 4.843 osoba izgubi život samoubojstvom uzrokovanim depresijom povezanom s poslom. To znači da su psihosocijalni rizici veća opasnost za radnike od fizičkih nesreća, u kojima je 2022. godine u EU poginulo 3.286 ljudi.

Radnice su jače pogođene psihosocijalnim rizicima, poput dugog radnog vremena, nesigurnosti posla i uznemiravanja na radnom mjestu. Postoji i geografska neravnoteža, pri čemu su smrti povezane sa stresom na radnom mjestu češće zastupljene u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu

Navedeni podaci temelje se na istraživanju Europskog sindikalnog instituta (ETUI) koje je predstavljeno na Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike 28. travnja), a naglašava činjenicu da se te smrti mogu spriječiti što bi tvrtkama i vladama uštedjelo desetke milijardi eura godišnje.

Na zajedničkoj konferenciji Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Europskog sindikalnog instituta (ETUI) u Bruxellesu, glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch izjavila je: Svijet rada se mijenja - brzo, duboko i trajno. Digitalizacija, robotika umjetne inteligencije, rad na platformama i zelena tranzicija mijenjaju način na koji radimo i živimo. Ali dok ove transformacije nude nove mogućnosti, one donose i nove opasnosti. Među njima su glavni sve veći psihosocijalni rizici s kojima se suočavaju radnici: stres, izgaranje, tjeskoba, uznemiravanje, izolacija i emocionalna iscrpljenost. To nisu marginalni problemi. Oni su sistemski i eskaliraju.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) još jednom poziva Europsku komisiju (EK) da hitno donese direktivu o psihosocijalnim rizicima kao dio Paketa kvalitetnih radnih mjesta, koja bi trebala postaviti obveze za poslodavce da identificiraju psihosocijalne rizike putem odgovarajućih procjena rizika, uz sudjelovanje radnika i sindikata.

Značajan porast rada na daljinu i digitalizacije od pandemije Covid-19 dodatno je zamaglio granice između poslovnog i privatnog života, što je dovelo do duljeg radnog vremena i kulture stalnog dežurstva koja je ozbiljno utjecala na zdravlje radnika, kazao je Giulio Romani, konfederalni tajnik ETUC-a i dodao, kada bi preko 10 000 ljudi godišnje umrlo na radu zbog fizičkih rizika, Komisija bi s pravom poduzela hitne mjere kako bi radna mjesta bila sigurnija. Zato ne mogu sjediti prekriženih ruku jer ljudi gube živote zbog psihosocijalnih rizika.

Podaci EU pokazuju da je zakonska obveza motivator devet od deset europskih tvrtki da poduzmu mjere u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu, ali trenutno ne postoji zakonodavstvo EU posvećeno psihosocijalnim rizicima na radu. 

Izvor: Europska konfederacija sindikata (ETUC)
Fotografija: Aleh Tsikhanau/Unsplash.com