Pristupačnosti
U posljednjih nekoliko desetljeća riječ „radnik“ gotovo je nestala iz hrvatskog javnog govora. U oglasima za posao, medijima, službenim dokumentima i svakodnevnoj komunikaciji sve se češće zamjenjuje terminima poput djelatnik, zaposlenik, suradnik ili nazivima pojedinih profesija. Ove promjene ne odražavaju samo evoluciju jezika, već i dublje društvene procese i odnos prema radu, uključujući i sustavne prakse potiskivanja određenih pojmova i identiteta koje mogu imati dugoročne posljedice na to kako ljudi doživljavaju sebe, svoj rad, vlastiti položaj i pripadnost kolektivu te na položaj rada i radnika u društvu općenito.
Kako bismo bolje razumjeli ove procese, provodimo istraživanje „Labour Vision – Kritičko istraživanje meke cenzure i transformacije radničkog identiteta“ kao dio projekta „Labour Vision: Gdje je nestao radnik? Kritičko istraživanje jezika, rada i radničkog identiteta“ u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklade Friedrich Ebert.
Cilj istraživanja je razumjeti:
• kako radnici i građani danas doživljavaju pojam radnik
• koje termine koriste kada govore o svom poslu i radnom identitetu
• kakve pozitivne i negativne konotacije nose različiti pojmovi vezani uz rad
• na koje načine institucije, poslodavci i mediji oblikuju jezik rada
• može li se izbjegavanje riječi „radnik“ razumjeti kao oblik „meke cenzure“, odnosno suptilnih društvenih, institucionalnih i komunikacijskih pritisaka koji potiču korištenje neutralnijih izraza, a pritom slabe kolektivnu svijest, solidarnost i radnički identitet
U konačnici, istraživanje želi pridonijeti društvenom dijalogu o radu, ojačati razumijevanje važnosti radničkog identiteta te ponuditi temelje za sindikalne strategije koje ponovno stavljaju radnike i rad u središte javnog govora.
Istraživanje se temelji na kvalitativnoj metodologiji i uključuje nekoliko međusobno povezanih dionica:
• intervjue s radnicima
• fokus grupe sa sindikalnim povjerenicima i stručnjacima, stručnjacima iz područja rada i drugih disciplina te drugim relevantnim dionicima
• diskurzivnu analizu javnih tekstova poput oglasa za posao, institucionalnih dokumenata, medijskih napisa i sindikalnih materijala
• semiotičku analizu vizualnih prikaza rada i radnika u javnom prostoru.
Ovakav pristup omogućuje usporedbu osobnih iskustava i narativa s jezikom koji koriste institucije, poslodavci i mediji, kao i prepoznavanje obrazaca izbjegavanja ili reinterpretacije pojma radnik.
U ovoj fazi istraživanja posebno pozivamo radnike, sindikalne povjerenike i aktiviste da sudjeluju u polustrukturiranom intervjuu.
Intervju uključuje otvoreni razgovor u trajanju od 45 do 75 minuta, a može se provesti uživo, putem video-poziva ili telefona. Razgovarat ćemo o:
• Vašem doživljaju pojma „radnik“
• načinu na koji opisujete svoj posao i radni identitet
• utjecaju obiteljskog nasljeđa i generacijskih iskustava na percepciju rada
• Vašem mišljenju o društvenim i političkim posljedicama korištenja ili izbjegavanja riječi „radnik“
Sudionici koji to žele mogu dodatno pripremiti jednostavan vizualni prikaz (fotografiju, crtež ili slično) koji za njih simbolizira što znači biti radnik.
Sudjelovanje je u potpunosti dobrovoljno i anonimno, a za vrijeme i doprinos sudionika predviđena je simbolična naknada u iznosu od 20 eura.
Zainteresirane za sudjelovanje molimo da prvo ispune kratki selekcijski upitnik dostupan na poveznici, koji nam pomaže u formiranju raznolikih skupina sudionika za intervjue.
Za dodatne informacije možete se obratiti voditeljici istraživanja: dr. sc. Dijana Šobota dijana.sobota@sssh.hr.
Only when organised in a union can workers collectively bargain with the employer about their wages and working conditions and organise strike action if they cannot agree with the employer on these issues.
