Okupljene sindikaliste uvodno je pozdravio Baldo Kovačević, predsjednik SKPH, istaknuvši da inflacija, kamatne stope i kretanja plaća nisu samo ekonomsko pitanje, već svakodnevni život svih radnika, članova i njihovih obitelji. 

Naši radnici u komunalnim, prometnim i srodnim sektorima koji svaki dan održavaju funkcioniranje naših županija, gradova i općina ne bi smjeli biti taoci inflacije. Zato je važno da danas otvoreno razgovaramo i argumentiramo, jer te teme nisu rezervirane samo za stručnjake.  Kad inflacija raste, naše kolektivno pregovaranje naravno postaje teže - poslodavci se pozivaju na neizvjesnost, jer ne znaju što će biti sutra, a radnici osjećaju realni pad kupovne moći, kazao je Kovačević.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel kazao je da bez obzira na sav novac koji je u Hrvatsku stigao preko europskih fondova od 2013. godine, prelazak na europski monetarni sustav, tj. uvođenje eura je hrvatskim građanima ostavio osjećaj razočaranja i negativnu percepciju, bez obzira na pozitivne makroekonomske pokazatelje. Mladi građani gotovo nemoguće dolaze do pristupačnih stanova za najam, a kamoli do stambenih kredita za kupovinu nekretnine budući da moraju imati inicijalno učešće od 10% vrijednosti nekretnine. 

Ne mogu i neću se složiti da porast plaća koji je prošle godine u državnom i javnom sektoru bio u prosjeku između 15% i 20%, a u gospodarstvu oko 10%, bio razlog generiranja inflacije. Plaće u sektoru komunalnih i prometnih djelatnosti su niže ili oko medijalne plaće koja je neto oko 1.200 €. Kako ti radnici generiraju inflaciju, ako moraju podmiriti račune za energente i prehranu koja je na razini prosjeka EU?, konstatirao je Novosel. 

Inflacija, tržište rada i monetarna politika

Hrvatska narodna banka (HNB) je u trenutku prelaska s kune na euro postala dio Eurosustava, središnjeg bankarskog sustava sastavljenog od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, a čiji je primarni cilj održavanje stabilnosti cijena, što u europodručju podrazumijeva ciljanje inflacije na razinu od 2%. 

Monetarna politika igra važnu ulogu u određivanju plaća tako da sidri očekivanja o inflaciji, pa na taj način olakšava i pregovore o plaćama. Ukoliko su očekivanja inflacije niža, onda će biti i niži porast plaća, što će opet dovesti do niže stope inflacije. Ono što moramo reći je da inflacija istovremeno određuje, ali je i određena kretanjem plaća. Postoji međuovisnosti između stopa inflacije i kretanja plaća. Radnici svoje zahtjeve za kretanje plaća temelje na trenutnoj i prošloj inflaciji, te na inflacijskom očekivanju, naglasio je guverner Vujčić. 

Hrvatsko gospodarstvo je nakon pada od 8,3% u 2020. godini, u 2021. krenulo snažno rasti, čak 12,6%, a već 2022. godine dostiže razinu ekonomske aktivnosti iz razdoblja prije pandemije i nastavlja rasti sve do danas - tri puta brže od ostatka Eurozone.

Za 2025. godinu predviđa se gospodarski rast u Hrvatskoj od 3,2%, a u Eurozoni 1,2%. Posljedično pala je i stopa nezaposlenosti na ispod 5% i trenutno je manja nego u Eurozoni, dok potražnja za radom nastavlja biti razmjerno snažna. Višak potražnje za radom nastoji se namiriti zapošljavanjem stranaca i aktiviranjem ranije neaktivnih kategorija – umirovljenika, kojih danas radi više od 35.000.

U usporedbi s 2019. godinom, rast plaća bio je široko rasprostranjen, pri čemu je najviše porasla kupovna moć najnižih plaća, prvenstveno zbog rasta minimalne plaće. Udio minimalne plaće u medijalnoj plaći porastao je s 49% u 2016. na 59% u 2025. godini prema Kaitzovom indeksu. Kupovna moć radnika dodatno je uvećana znatnim isplatama neoporezivih naknada. Zbog jakog rasta plaća posljednje dvije godine došlo je do pada produktivnosti, što je rezultiralo rastom relativnih jediničnih troškova rada i gubitkom konkurentnosti. Vujčić ističe da je jačanje produktivnosti ključno za dugoročni održivi rast plaća.

U 2026. godini očekuje se postupno usporavanje rasta zaposlenosti i plaća. Tako bi rast plaća trebao biti oko 6%, u odnosu na oko 10% predviđenih za 2025. godinu. Inflacija u RH je krajem 2025. niža u odnosu na početak godine, no i dalje dvostruko veća (4,2%) od Eurozone (2,1%). Očekuje se da će u 2026. pasti na oko 2,6%, u odnosu na 1,7% na europodručju. 
Najveći doprinosi inflaciji u Hrvatskoj su cijene hrane, usluga i energenata. Inflacija cijena hrane se snažno ubrzala u drugoj polovini 2024. i prvih sedam mjeseci 2025., ali su nakon toga pritisci na rast cijena hrane popustili. Inflacija na cijene usluga je i dalje povišena. 

Monetarna politika, kamatne stope i krediti

Kamatne stope na nove kredite poduzećima i stanovništvu u europodručju stabilizirale su se oko razina dosegnutih u prvom tromjesečju 2025. godine. Kreditna aktivnost u Eurozoni postupno se oporavlja, dok u Hrvatskoj krediti snažno rastu uz naznake usporavanja rasta kredita stanovništvu. Dinamika rasta kredita stanovništvu slabija je nego u mjesecima kada se stanovništvo pojačano zaduživalo u uvjetima "akcijskih" kamatnih stopa uvedenih uoči najave makrobonitetnih mjera.