Skupina vrhunskih stručnjaka i sindikalnih praktičara u interaktivnoj raspravi nastojao je demistificirati procese zelene i digitalne tranzicije te umjetne inteligencije. Glavni cilj okupljanja je postizanje boljeg razumijevanja socijalnih implikacija te uloge koju bi sindikati u tim procesima mogli i trebali imati kako bi zaštitili i osnažili radnike u kontekstu industrijske revolucije 4.0 i novih geopolitičkih izazova. 

Konferenciju je moderirao Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH i voditelj projekta „Vrijeme je za radnike“, dok su u programu sa sindikalne strane sudjelovali Mladen Novosel, predsjednik SSSH, i Dijana Šobota, izvršna tajnica i autorica studije. Od međunarodnih gostiju stigli su Mark Pearson, zamjenik direktora u Upravi za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja pri OECD-u, Veronica Nilsson, glavna tajnica TUAC-a i Sarah Jameson, viša politička savjetnica TUAC-a. Europsku komisiju predstavljala je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, dok je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske predstavljao državni tajnik Zdenko Lucić. 

Stav SSSH-a je jasan: tehnologija mora služiti ljudima. Umjetna inteligencija može unaprijediti produktivnost i sigurnost, ali i postati sredstvo nadzora i nesigurnosti. Ishod ovisi o snazi socijalnog dijaloga, sindikalnoj organiziranosti i kvaliteti regulative, kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH i dodao kako je suradnja s TUAC-om posebno važna pri pristupanju Hrvatske OECD-u. Sindikalno djelovanje u okviru OECD-a treba uključivati jačanje socijalnog dijaloga, zaštitu radničkih prava u tranziciji, ulaganje u vještine i sigurnost radnih mjesta te razvoj umjetne inteligencije u skladu s europskim i sindikalnim vrijednostima. 

TUAC predstavlja sindikalne konfederacije u zemljama OECD-a i službeni je glas radnika pri OECD-u. Osnovan je 1948. godine, a od osnutka OECD-a ima savjetodavni status, zajedno s predstavnicima poslodavaca. Zalažemo se za politike koje potiču rast, puno zapošljavanje i bolji životni standard, jačanje kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga, ulaganja u vještine i zapošljavanje, pravednu zelenu tranziciju te jasna pravila za primjenu umjetne inteligencije na radnom mjestu. Također radimo na jačanju odgovornog poslovanja i provedbi OECD Smjernica za multinacionalna poduzeća, kazala je glavna tajnica TUAC-a Veronica Nilsson. U slučaju Hrvatske istaknula je da je minimalna plaća i dalje je relativno niska u odnosu na medijan, a udio radnika s niskim primanjima visok u usporedbi s većinom zemalja OECD-a. Nestandardni i nesigurni oblici rada i dalje su izazov. Također potrebno je ojačati pokrivenost kolektivnim pregovaranjem i unaprijediti tripartitni socijalni dijalog, a socijalne partnere treba uključivati od samog početka donošenja politika.

Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, govorila je o zakonodavnom okviru iz 2024. godine - Uredbi EU o utvrđivanju pravila o umjetnoj inteligenciji, smjernicama, standardima i alatima za bržu prilagodbu umjetnoj inteligenciji. Naglasila je da je uloga Europske komisije da umjetna inteligencija donese maksimalnu korist građanima Europske unije. 

Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske iznio je prednosti od članstva u OECD-u, u koji bi Hrvatska trebala ući u 2026. godini, od uključivanja Hrvatske u donošenje globalnih politika, većim investicijama, rast izvoza i trgovine. Kazao je i da su 2024. godine sve tri sindikalne reprezentativne središnjice uključene u radnu skupinu za poslovno-odgovorno ponašanje. 

Zelena i digitalna tranzicija vjerojatno neće bitno smanjiti ukupnu zaposlenost, ali će se struktura poslova snažno promijeniti: rastu zelena i digitalna zanimanja, dok radna mjesta u emisijski intenzivnim sektorima nestaju, neki su od zaključaka izlaganja Marka Pearsona, zamjenika direktora u Upravi za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja pri OECD-u. Ključni su prekvalifikacija, razvoj novih vještina i podrška radnicima u prijelazu. Umjetna inteligencija može poboljšati produktivnost, ali nosi i rizik automatizacije, zbog čega su važni jasna pravila i socijalni dijalog. Bez ulaganja u ljude i vještine, tranzicije neće biti pravedne ni uspješne.

Većina poslova bit će pogođena umjetnom inteligencijom – dio će nestati ili biti slabije plaćen, dok će rasti pritisak, nadzor i stres na radnom mjestu. Zato su potrebna jasna pravila, zaštita privatnosti i prava na sindikalno organiziranje, obvezno savjetovanje sa sindikatima te ulaganje u nove vještine. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ključni su kako bi koristi AI-ja bile pravedno podijeljene. Neki su od zaključaka Sarahe Jameson, viša politička savjetnica TUAC-a.

Umjetna inteligencija ubrzano mijenja svijet rada i način na koji radimo, ona može povećati produktivnost, smanjiti rutinske zadatke i olakšati pristup informacijama, ali istodobno nosi ozbiljne rizike: pojačan nadzor, veći stres, gubitak autonomije, fragmentaciju radnih mjesta i dehumanizaciju rada. Istraživanje „Umjetna inteligencija i transformacija svijeta rada - Sindikalna iskustva i percepcije“ dr. sc. Dijane Šobote, izvršne tajnice SSSH pokazuje i velik jaz u znanju – mnogi radnici i sindikalisti nemaju dovoljno vještina ni informacija za kritičko razumijevanje i korištenje UI. Zato su ključni edukacija, razvoj digitalnih i kritičkih vještina, jasna pravila i regulacija te aktivno uključivanje radnika i sindikata u odlučivanje. Ishodi nisu unaprijed zadani – hoće li AI poboljšati ili pogoršati kvalitetu rada ovisi o tome kako ga društvo i socijalni partneri usmjere.

Nakon konferencije održan je i radni sastanak između predstavnika TUAC-a i hrvatskih sindikata na kojem će se razgovarati o ulozi TUAC-a u potpori sindikatima država članica OECD-a te mogućnostima suradnje TUAC-a i hrvatskih sindikata.