Analiza najnovijih podataka Eurostata, koji nisu javno dostupni, a koju je proveo Europski sindikalni institut (ETUI) otkriva da ljetni odmor nije bio opcija za 41,5 milijuna ljudi u 2023. - u odnosu na 40,5 milijuna u 2022. godini.
Odmor s obitelji ili prijateljima važan je za naše fizičko i mentalno zdravlje i osnovni je dio europskog društvenog ugovora. Nakon napornog rada cijele godine, to je najmanje što si radni ljudi mogu priuštiti i ne bi se smjelo dopustiti da postane luksuz za nekolicinu, kazala je Esther Lynch, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC).
To je treći uzastopni godišnji porast siromaštva zbog praznika i znači da 15 posto svih zaposlenih ljudi u Europi propušta vrijeme provedeno s obiteljima na ljetovanju - dok se izvršni direktori, koji zarađuju do 100 puta više od prosječnog radnika, sunčaju u luksuznim odmaralištima.
Nalazi su rezultat nejednakog gospodarstva, u kojem su radnici prisiljeni odreći se svojih godišnjih odmora zbog rastućih troškova smještaja, prijevoza i hrane, u kombinaciji s padom kupovne moći i špekulacijama trgovaca.
Europsko gospodarstvo sve više nagrađuje financijske špekulacije umjesto pravog rada. To se mora promijeniti. A najbolji način za ponovno uravnoteženje gospodarstva jest osigurati da više radnika ima koristi od kolektivnog pregovaranja, koje ne samo da donosi veće plaće već i bolje uvjete poput do dva tjedna dodatnog plaćenog odmora svake godine, dodaje Lynch.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva nacionalne vlade na potpunu provedbu Direktive o minimalnoj plaći i Europsku komisiju na osiguranje da Paket kvalitetnih radnih mjesta koji treba biti donesen ove godine uključuje zakonodavstvo za ponovno uravnoteženje gospodarstva, uključujući i postavljanje poštivanja kolektivnog pregovaranja kao uvjeta za pristup javnim natječajima.
10 država članica EU s najvećim postotkom siromaštva zbog praznika
Broj radnika koji si nisu mogli priuštiti odmor 2023. | Promjena broja u odnosu na 2022. | Postotak radnika koji si nisu mogli priuštiti odmor | Promjena postotka u odnosu na 2022. | |
EU | 41.576.504 | 1.046.584 | 15% | 2,6% |
Rumunjska | 3.963.764 | -294.384 | 32% | -6,9% |
Mađarska | 1.604.388 | 107.335 | 26% | 7,2% |
Bugarska | 945.717 | 34.228 | 24% | 3,8% |
Portugal | 1.506.778 | 86.154 | 23% | 6,1% |
Cipar | 147.663 | -5.541 | 23% | -3,6% |
Slovačka | 772.656 | 167.914 | 22% | 27,8% |
Grčka | 1.345.285 | -256.550 | 20% | -16,0% |
Malta | 74.837 | -2.044 | 20% | -2,7% |
Hrvatska | 445.847 | -18.798 | 18% | -4,0% |
Litva | 335.219 | 5.762 | 18% | 1,7% |
Izvor: Europska konfederacija sindikata (ETUC)
Fotografija: Pascal Bernardon/unsplash.com
Only when organised in a union can workers collectively bargain with the employer about their wages and working conditions and organise strike action if they cannot agree with the employer on these issues.