Industrijski odnosi obuhvaćaju kolektivno pregovaranje i štrajk, odnose između sindikata, vlade i poslodavaca (tripartitni socijalni dijalog), radno i socijalno zakonodavstvo, različite sustave žalbi i rješavanja individualnih i kolektivnih sporova i drugo.

Sustavi industrijskih odnosa u različitim europskim zemljama bitno se razlikuju, ovisno o njihovom povijesnom razvoju, snazi sindikata i udruga poslodavaca, te pristupu države reguliranju tržišta rada.

U Hrvatskoj je nešto više od 20 posto radnika sindikalno organizirano, a oko 580 važećih kolektivnih ugovora uređuje radna prava oko 670 tisuća radnika, odnosno oko 46 posto svih zaposlenih.

Iako su ovi podaci na razini europskog prosjeka, te bitno viši nego u većini ostalih novih članica Europske unije, u Hrvatskoj ne postoji sustav kolektivnog pregovaranja. To znači da među procesima kolektivnog pregovaranja koji se kod velikog broja poslodavaca odvijaju svake godine uglavnom ne postoji nikakva sadržajna ni vremenska usklađenost. To otežava djelovanje sindikata u podizanju razine plaća i drugih prava radnika, te ograničava pozitivan učinak kolektivnog pregovaranja na cijelo društvo.

Uređeni sustavi kolektivnog pregovaranja pridonose makroekonomskoj stabilnosti i održivom razvoju, te omogućuju istodobno fleksibilnost potrebnu za poslodavce, kao i kvalitetna radna mjesta, dostojanstvene plaće i zaštitu radnika.

SSSH se zalaže i aktivno radi na uspostavi sustava kolektivnog pregovaranja. Njegov temelj moraju biti granski kolektivni ugovori, kojima se uspostavlja minimalna zajednička razina prava za pojedinu djelatnost.

Granski ugovori trebali bi se potom nadopunjavati kolektivnim ugovorima na razini individualnih poslodavaca, kojima se ugovaraju specifičnosti organizacije rada na toj razini, kao i veća prava radnika kod onih poslodavaca koji dobro posluju.

Rasprave i dogovore naših sindikata na ovom području, između ostaloga, vodimo i putem Koordinacije SSSH za kolektivno pregovaranje.

Kontinuirano potičemo raspravu s Vladom i poslodavcima o ovoj temi, predlažući konkretna i konstruktivna rješenja.

Od Vlade očekujemo da zakonima i javnim politikama stvara poticajno okruženje za kolektivno pregovaranje, na što ju obvezuje i europska Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama, koja pred Hrvatsku stavlja obavezu usvajanja i provedbe Akcijskog plana za poticanje kolektivnog pregovaranja.

Od udruga poslodavaca očekujemo da se prestanu doživljavati kao prvenstveno lobističke organizacije i konačno preuzmu svoj dio odgovornosti za reguliranje tržišta rada, koju im kao socijalni partneri imaju. S tim ciljem 2021. potpisali smo i Sporazum o unapređenju višesektorske i sektorske suradnje s Hrvatskom udrugom poslodavaca.

Na području tripartitnog socijalnog dijaloga, SSSH se zalaže za široku uključenost sindikata u oblikovanje i provedbu javnih politika koje utječu na radna i socijalna pitanja, te općenito na kvalitetu života i razinu demokracije u društvu. Vjerujemo da sindikati moraju biti uključeni u odlučivanje ne samo o radnom zakonodavstvu i ekonomskim politikama, nego i u upravljanje mirovinskim, zdravstvenim i obrazovnim sustavom, kao i u mnoga druga pitanja.

Tripartitni socijalni dijalog u Hrvatskoj se odvija putem Gospodarsko-socijalnog  vijeća, njegovih povjerenstava i radnih tijela, uključivanja sindikata i poslodavaca u radne skupine za pripremu i nadzor provedbe pojedinih javnih politika i propisa, kao i njihovog sudjelovanja u nizu drugih tijela i odbora uspostavljenih od strane javnih vlasti.

Taj je dijalog temeljen na Sporazumu o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća i u formalnom smislu kvalitetno zamišljen, ali u praksi ne funkcionira kako bi trebalo. Vlada često ne poštuje Sporazum i ne uključuje sindikate u pojedine važne radne skupine, a prijedloge važnih zakona i strategija predstavlja im tek nakon što su već pripremljeni. Rad Gospodarsko-socijalnog vijeća nerijetko se svodi na raspravu radi rasprave, čiji zaključci ne ispunjavaju njegovu predviđenu funkciju savjetodavnog tijela Vlade RH.

SSSH inzistira na dosljednoj primjeni Sporazuma o osnivanju GSV-a i redovno predlaže konkretna rješenja za unapređenje kvalitete i učinkovitosti tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj.

Posebno smo predani jačanju radničke participacije na radnom mjestu, koja se, između ostaloga, ostvaruje putem radničkih vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu. Bez industrijske demokracije nije moguć ni razvoj istinski demokratskog i participativnog društva.