Temeljni je cilj zdravstva i zdravstvene politike produživanje očekivanog trajanja života, kao i poboljšanje njegove kvalitete. Osim liječenja bolesnih, zdravstvena politika mora uključivati i prevenciju, promicanje zdravijeg načina života, te poboljšanje kvalitete života kroničnih bolesnika i invalida.

SSSH snažno podržava model univerzalne zdravstvene zaštite kakav postoji u Hrvatskoj.

Zalažemo se za snažno i efikasno javno zdravstvo, temeljeno na društvenoj solidarnosti, usmjerenosti na korisnike i primjerenim uvjetima rada svih zaposlenih u sustavu.

Nažalost, sve dosadašnje reforme hrvatskog sustava javnog zdravstva bile su samo djelomične i pritom često vođene ponajprije načelom „uštede troškova“ i komercijalizacijom zdravstvenih usluga.

Neprihvatljiva nam je podjela građana na one koji će imati veća zdravstvena prava samo zato što ih mogu kupiti, i većinu onih kojima će pravo na zdravlje biti bitno smanjeno ili uskraćeno.

Dosadašnji niz neuspješnih i nedovršenih reformi treba zamijeniti sveobuhvatnom reformom zdravstvenog sustava, temeljenom na jačanju javnog zdravstva i zaustavljanju komercijalizacije zdravstvenih usluga.

Naglasak pritom treba biti na jačanju preventivne medicine, širokoj dostupnosti zdravstvenih usluga svim građanima, neovisno o socijalnom statusu i mjestu stanovanja, unapređenju primarne zdravstvene zaštite i razvoju javnog zdravstva koje će biti u stanju privući, i zadržati, vrhunske stručnjake. Ishodi liječenja moraju se bitno poboljšati.

Sustav se mora u većoj mjeri okrenuti prema korisnicima, a informatizacija i bolja organizacija moraju zaposlenima osigurati korištenje zdravstvene zaštite uz najmanje izostanaka iz posla.

Zdravstveni sustav treba bolje organizirati i zatvoriti mjesta neracionalnoga pa i koruptivnoga curenja sredstava. Država mora prestati očekivati da doprinos na plaće za zdravstveno osiguranje pokrije sve troškove funkcioniranja zdravstvenog sustava, te mora konačno početi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz proračuna redovito uplaćivati doprinose za sve kategorije građana za koje se na to obvezala, a godinama tu obvezu ne poštuje.

Iskustvo pandemije dodatno je potvrdilo važnost dobrog upravljanja sustavom javnog zdravstva, bez kojeg se u izvanrednim okolnostima ne može u odgovarajućoj mjeri osigurati i obavljanje redovnih poslova. Da bi to bilo moguće, nužno je ulagati u kadrovsko osnaživanje sustava koje će, kroz poticajne uvjete rada i njegovo adekvatno vrednovanje, jamčiti održivost i u kriznim situacijama poput epidemije.