Prije pandemije Covida-19, rasna diskriminacija bila je već previše zastupljena na nesigurnim i slabo plaćenim poslovima koji nisu imali adekvatni pristup socijalnoj zaštiti. Rasno diskriminirani radnici posebno su ranjivi na trenutnu kriznu troškova života, pri čemu su mnogi prisiljeni pronaći dodatni posao ili su u opasnosti od siromaštva. Nakon pandemije Covid-19 rasne nejednakosti povećane su u pogledu pristupa obrazovanju, zdravstvu i zapošljavanju.

Radnici se svakodnevno na radnom mjestu suočavaju s rasnom diskriminacijom, pa tako u Ujedinjenom Kraljevstvu rasizam utječe na sve aspekte života radnika, od zapošljavanja i otpuštanja, do mogućnosti obuke i napredovanja, raspodjele smjena i godišnjih odmora. Posebni izvjestitelj UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije globalnu klimatsku krizu proglasio je krizom rasne pravde. Rasno, etnički i nacionalno marginalizirane skupine ljudi žive u područjima koja su najviše pogođena zagađenjem, gubitkom biološke raznolikosti i klimatskim promjenama te su najviše pogođene migracijama izazvanim klimom.

Sindikati diljem svijeta organiziraju se i vode kampanje protiv rasizma i ksenofobije putem uspostavljanja crnih radničkih ili antirasističkih mreža kako bi se povećao radnički aktivizam, razvijanjem programa koji imaju za cilj borbu protiv normalizacije krajnje desnog diskursa izgrađenog na opasnim narativima o rasama koje dijele radne ljude i pojačavanjem napora kako bi se osiguralo da njihove strukture budu inkluzivnije i da odražavaju radnike koje predstavljaju.

ITUC dodaje da ne može biti smislenog rješenja za višestruko isprepletenu krizu, ako se temeljni uzroci sustavnog rasizma ne riješe na odgovarajući način, te pozivaju na Novi društveni ugovor kako bi se osigurali pravedniji, uključiviji i otporniji oporavak za izgradnju demokratičnijih društava.

Fotografija: rawpixels.com/Freepik