Uslijed snažnog rasta minimalne plaće koju određuje Vlada RH, u brojnim poduzećima i ustanovama došlo je do znatnog sužavanja raspona plaća, naročito između poslova niže i srednje razine složenosti. Poslodavci su morali povećavati plaće za najniže plaćene poslove, no sve ostale plaće nisu rasle ni približno istom dinamikom. Posljedično razlike između plaća za poslove bitno različite razine složenosti i odgovornosti postale su daleko premale ili čak samo simbolične.

Jedan od problema u hrvatskom gospodarstvu jest da velika većina kolektivnih ugovora ima propisanu osnovnu plaću koja je manja od minimalne plaće, a poslodavci onda razne ugovorene dodatke poput minulog rada „utapaju“ kako bi plaća radnika dosegla minimalnu plaću, dok se u isto vrijeme smanjuju razlike u plaćama između jednostavnih i složenijih poslova što rezultira velikim nezadovoljstvom među radnicima naveo je u uvodnom obraćanju Mladen Novosel, predsjednik SSSH. 

O razlikama u plaćama, iskustvima i reakcijama članova u panel raspravi su govorili Ilija Budimir (Sindikat SPAČVA), Sandrino Rac (Sindikat inženjera i tehničara šumarstva), Vlaho Radičević (Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske) te Antun Štivić (Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat). Panel raspravu je moderirala Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose i razvoj organizacije. 

doc. dr. sc. Filip Novokmet s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o minimalnoj plaći i strukturi plaća, utjecaju minimalne plaće na zaposlenost i efektima „prelijevanja“ pri kojima rast minimalne plaće povlači naviše plaće radnika kojima je plaća viša od minimalne. Zaključio je da u Hrvatskoj minimalna plaća oblikuje donji segment tržišta rada, dok je njezin učinak iznad tog sloja ostao ograničen. U mnogim sektorima velik dio radnika zarađuje blizu minimalne plaće, dok premije na višu stručnu spremu opadaju u više sektora u odnosu na minimalnu plaću.

Program Ljetne škole nastavljen je raspravom o pravnim aspektima i perspektivama mogućih rješenja ovog problema, bilo kroz opći kolektivni ugovor za gospodarstvo ili izmjenama zakona. Ana Kranjac Jularić, voditeljica pravno-kadrovskih poslova u SSSH govorila je o Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo koji je bio potpisan 1992. godine. Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada predstavila je pravnu analizu stanja i mogućih izmjena zakona u svrhu stvaranja pravednijeg sustava plaća u gospodarstvu.

Ljetna škola završila je radionicom o idejama i strateškim planiranjem sindikalnih akcija za pravedne plaće.